Iako je visoki krvni tlak jedan od vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj, manjka političke volje da se provedu važne aktivnosti na smanjenju hipertenzije u populaciji. Poručuju to kardiolozi koji upozoravaju na porast broja oboljelih od visokog krvnog tlaka, što neminovno vodi u razvoj kardiovaskularnih bolesti, a posljedično dovodi do invaliditeta i smrti. Visoki krvni tlak prvi je uzrok smrti, a pogađa 45 posto stanovništva, odnosno svakog drugog stanovnika Hrvatske. Na svjetskoj razini, to je vodeći uzrok izgubljenih godina života, a njegova prevalencija iz godine u godinu raste, upozorava Ana Jelaković, kardiologinja Odjela za kliničku hipertenziju KBC-a Zagreb.

U Hrvatskoj je prevalencija kardiovaskularnih bolesti u laganom padu, s 50 posto u 2007. godini na 40 posto u 2020. godini, no to nije posljedica primarne prevencije i zdravijeg načina života, već tehnološkog napretka zbog kojeg ljudi prežive moždani ili srčani udar. Životne navike hrvatskih građana ne idu u korist smanjenju hipertenzije u populaciji: većina Hrvata je danas pretila, stopa pušenja nije u padu, u žena čak i raste, mahom su to potpuno neaktivne osobe koje rijetko konzumiraju voće i povrće, a skloni su slatkišima i nezdravoj hrani.

Cilj WHO-a

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postavila je za cilj smanjiti udio kardiovaskularnih bolesti u populaciji do 2025. godine za 25 posto, a procjenjuju da bi se povećanjem broja ljudi koji se učinkovito liječe od hipertenzije moglo spriječiti 76 milijuna smrti u svijetu između 2023. i 2050. godine.

– Protiv visokog tlaka možemo se boriti većom aktivnošću, manjim unosom kuhinjske soli, nepušenjem… Visokom su tlaku često pridruženi šećerna bolest, pretilost i druge bolesti, a procjene govore da će u sljedećih 10 godina upravo hipertenzija biti ubojica broj jedan, navodi dr. Jelaković. Preporuke su za smanjenje visokog tlaka smanjenje unosa soli na manje od pet grama dnevno, izbjegavanje pušenja i alkohola, tjelesna aktivnost i zdrava prehrana.

Pravilnik o žitaricama i proizvodima od žitarica iz 2016. godine regulirao je udio soli u pekarskim proizvodima, jer je procijenjeno da se upravo kruhom, koji se u Hrvatskoj jede u velikim količinama, unosi najveća količina soli. Tako se do danas od 1,8 grama došlo do 1,2 grama soli na 100 grama kruha. Istraživanjem je potvrđeno da je to dalo rezultata – kod randomiziranog slučajnog uzorka ispitanika sakupljali su 24-satni urin i uočili smanjenje unosa kuhinjske soli od dva grama u 24 satnom urinu, što su pripisali upravo smanjenju udjela soli u kruhu i djelomice mesnim proizvodima nekih proizvođača.

– Sumnjam da su ljudi sami od sebe postali svjesni, ali ono što su nesvjesno unijeli je ipak bilo manje i odrazilo se na smanjenje soli u urinu za nekoliko grama te vrijednosti tlaka za 2 milimetra žive. Građani to nisu ni osjetili jer je prijelaz bio postupan. Većina pekarske industrije danas se toga pridržava. Sljedeći korak bili bi sirevi i suhomesnati proizvodi, navodi dr. Jelaković koja smatra da za takve poteze danas nema dovoljno političke volje. Već tri godine, naime, po njezinim riječima nije se sastala strateška grupa u Ministarstvu zdravstva koja se bavila problemom soli u prehrani, a jedina komunikacija koju imaju s državnim institucijama jest ona s agencijom za hranu pri Ministarstvu poljoprivrede.

Zdravstveni trošak

Finska i Italija uspjele su, kaže Jelaković, u 30 godina smanjiti unos soli na željenju razinu, a mi smo tek na pola puta. Da postoji podrška politike, sve bi, kaže, išlo brže. »Za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti trebalo bi se brinuti Ministarstvo zdravstva, a ne agencije Ministarstva poljoprivrede«, zaključuje Jelaković.

Koliko je visoki tlak podmukla bolest, najbolje govori podatak da je od 90-ih godina prošlog stoljeća pa do danas hipertenzija sa sedmog mjesta uzroka smrti došla do prvog mjesta, dok se šećerna bolest popela na treće, a pretilost na peto mjesto. Tako hipertenzija danas višestruko premašuje sve ostale kardiovaskularne rizike, od šećera, masnoća u krvi, pa do pretilosti.

Stručnjaci upozoravaju na to da se povećanjem krvnog tlaka za 20/10 mmHG rizik mortaliteta udvostručuje. Tako je taj rizik kod tlaka u vrijednostima 155/95 četiri puta veći nego u osobe s normalnim tlakom, a ako iznosi 175/105 rizik od moždanog ili srčanog udara raste za čak osam puta. Sve to znači i visok zdravstveni trošak, od čak 112 milijuna eura godišnje iz zdravstvenog budžeta samo za liječenje moždanog udara, dok trošak liječenja i rehabilitacije stoji 11.000 eura po pacijentu kroz 10-godišnje razdoblje.