Luka Rijeka d.d., najstariji koncesionar u riječkoj luci u ovoj bi godini trebao ostvariti ukupan promet nešto manji nego lani, kada je na terminalima kojima upravlja bilo prekrcano dva milijuna i 579 tisuća tona tereta, potvrdio je Duško Grabovac, predsjednik uprave tvrtke, kazavši kako će razlika biti manja od desetak posto, a u prvom redu se odnosi na nešto manji promet terminala za rasute terete u Bakru, dok je u ovoj godini zabilježen rast prometa generalnog tereta.

Istovremeno, Grabovac ističe kako su rasli prihodi od usluga, ali su značajno rasli i troškovi energenata te plaće radnika.

Iako zbog zakonskih obaveza, budući da je riječ o dioničkom društvu izlistanom na burzi, nije htio govoriti o točnim brojkama, Grabovac ističe kako je godina na izmaku bila dobra.

Duži prekrcaj

– Bila je dobra, a kao i svaki puta vrlo izazovna. Ove godine smo došli pretkraj provedbe takozvanog CEF projekta, odnosno obnove riječkog lučkog bazena: svih prometnih površina, kolosijeka i ostale infrastrukture, vrijednog preko 30 milijuna eura. Tijekom cijele ove godine radovi na ovom projektu bili su u punom zamahu pa smo, da se slikovito izrazim, bili u situaciji čovjeka koji živi u stanu u kojemu je u tijeku potpuno preuređenje. Unatoč tim radovima i svim problemima koje smo zbog toga imali, uspjeli smo povećati količine prekrcanog generalnog tereta koji se prekrcava upravo na ovom potezu gdje se izvode radovi. To nas posebno raduje, jer riječ je o teretima veće vrijednosti, kaže Grabovac.

Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

U prvih devet mjeseci ove godine, prema izvješću objavljenom na zagrebačkoj burzi, količina generalnog tereta u Luci Rijeka d.d. bila je 544,7 tisuća tona, što je bilo tri posto više nego u istom periodu 2022. godine, a prema Grabovčevim riječima, pozitivni trendovi u ovom segmentu nastavljeni su i nakon toga. Inače, u cijeloj prošloj godini generalnog tereta je bilo prekrcano nešto više od 719 tisuća tona te je također bio ostvaren rast u tom segmentu od devet posto, u odnosu na 2021. godinu kada je bilo prekrcano 657 tisuća tona generalnog tereta.

– Rastao je udio i količine vrijednih tereta, poput čelika i drugih tereta koji donose veću zaradu, ističe Grabovac.

S druge strane, potvrdio je, doći će do pada prekrcanih količina rasutog tereta na terminalu u Bakru. Lani je na terminalu bilo prekrcano gotovo milijun i 570 tisuća tona rasutog tereta, četiri posto više nego godinu ranije, a ovogodišnji pad ima dva glavna uzroka.

– Prvi su vrlo česta zatvaranja pruge, zbog rekonstrukcije i dogradnje dionica između Rijeke i mađarske granice. To je nešto što moramo izdržati dok ti radovi budu trajali, jer u budućnosti će nova, dvokolosiječna pruga donijeti i novi razvoj riječke luke. Ipak, smatram da su se zatvaranja pruge mogla i trebala bolje usuglašavati, u dogovoru svih sudionika u prometu i investitora, odnosno izvođača. Drugi je razlog havarija Kruppovog brodoukrcivača, starog oko šezdeset godina, koji još uvijek nije popravljen i vraćen u funkciju pa smo ostali na samo jednom uređaju za prekrcaj i prekrcaj traje duže. Uz ova dva razloga dodao bih još i nedavnu željezničku nesreću na pruzi između Škrljeva i Meje, zbog koje je željeznički promet bio prekinut desetak dana pa smo dolazak broda sa sto tisuća tona tereta iz ove godine morali prebaciti u iduću, tako da će i to utjecati na krajnji rezultat u ovoj godini u segmentu rasutog tereta, kaže Grabovac, objašnjavajući kako samo dva-tri broda s rasutim teretom više ili manje u određenoj godini čine vidljivu razliku u ukupnoj količini prekrcanog tereta Luke Rijeka d.d.

Velike investicije

Grabovac ističe kako je u ovoj godini povećan prihod od usluga društva, ali su značajno rasli i troškovi.

– U situaciji s radovima u luci i radovima na željeznici dobro je da su prihodi od prodaje usluga povećani, a loše je, naravno, to što su povećani troškovi. I to praktički svi najvažniji troškovi, kao posljedica inflacije, a ponajviše troškovi električne energije i trošak plaća zaposlenika. Još ne mogu govoriti hoće li financijski rezultati biti pozitivni, kao prošle godine, rano je za to. Treba istaknuti i da smo u ovoj godini imali i dosta ulaganja, prvenstveno u CEF projekt koji dijelom i mi financiramo, kao i u nabavu dviju novih lučkih dizalica, ulaganja u kontejnerski depo, nabavu novih viličara i drugih strojeva i opreme. Dobra je stvar da smo dobili i građevinsku dozvolu za radove na Škrljevu, kojima ćemo riješiti probleme s oborinskim vodama i druge. Izmjestili smo i rashladno skladište, u kojemu su uređeni pogoni za održavanje, što nam je vrlo važno. Završeni su i radovi na platou srušenog skladišta broj sedam, što nam je osiguralo novi prostor za manipulaciju i skladištenje tereta na otvorenom, kaže Grabovac.

Dobri razultati u ovoj godini zabilježeni su i u silosu riječke luke, gdje je također bilo poteškoća zbog izvođenja radova na okolnom području, a i sam silos i uređaj za prekrcaj žitarica na brodove su već, kaže Grabovac, pomalo zastarjeli.

– Bez obzira na to, uspjeli smo odraditi dobar posao, praktički smo krcali brod za brodom, cijele godine. Kad budu završeni radovi na platou pokraj silosa, planiramo pokrenuti izgradnju dodatnog, podnog skladišta za žitarice. Kada će započeti taj projekt još ne mogu govoriti, jer moramo posložiti sve prioritete, ali to bi moglo biti u idućoj godini, kaže Grabovac.

I dalje bez većinskog vlasnika

U godini na izmaku Luka Rijeka d.d. je dobila i novog najvećeg pojedinačnog, ali ne i većinskog vlasnika. Češki CE Industries je preko svoje tvrtke Port Aquisition još u ožujku stekao 33,75 posto vlasničkog udjela u Luci Rijeka d.d., otkupivši 24,98 posto vlasničkog udjela od OT Logisticsa te 8,75 posto od poljskog investicijskog fonda Fundusz Ekspansji Zagranicznej. Zajedno s prethodno stečenim dionicama, udio češke tvrtke popeo se na ukupno 34,42 posto dionica. Time je češki holding postao najveći pojedinačni, ali ne i većinski vlasnik Luke Rijeka d.d. Tada je za Port Aquisitions nastupila i obaveza davanja ponude za otkup dionica ostalih dioničara, među kojima su najveći država s 25 posto dionica te nekoliko mirovinskih i investicijskih fondova koji zajedno drže 33,5 posto dionica. Česi su ponudili 8,40 eura po dionici, no nitko od većih dioničara takvu ponudu nije prihvatio pa Luka Rijeka d.d. i dalje nema većinskog vlasnika.