GLASGOW – Šef skupa COP26 Alok Sharma pozvao je u subotu zemlje da se prestanu pitati što bi još mogle tražiti na klimatskim pregovorima već da se zapitaju što je dovoljno te da podrže nacrt klimatskog sporazuma.

“Ovo je trenutak istine za naš planet”, rekao je Sharma obraćajući se izaslanicima na konferenciji u Glasgowu.

“Svije želi da preuzmemo rizik…Zajedno ćemo ili uspjeti ili propasti”, istaknuo je.

Dodao je da je nacrt klimatskog sporazuma “pročišćen” nakon “transparentnog” procesa u kojem su izbalansirana stajališta gotovo 200 država.

“Molim vas, nemojte se pitati što još možete tražiti već što je dovoljno. Je li ovaj paket uravnotežen? Pruža li dovoljno za sve nas?”, rekao je Sharma na klimatskom samitu nakon što je plenarna sjednica odgođena u posljednji trenutak zbog prepirki oko “nekoliko pitanja”, kako je opisao jedan dužnosnik.

“Najvažnije od svega, molim vas zapitajte se jesu li ti tekstovi u konačnici dobri za naše ljude i za naš planet”, rekao je Sharma.

Neformalna sjednica ponovno će se sazvati kasnije u subotu, dodao je.

Pregovarači na klimatskom samitu u Škotskoj probili su rok za konačni dogovor nakon dva tjedna rasprava i nastavili su svoj rad u subotu kako bi svijetu dali realnu šansu da izbjegne najgore posljedice globalnog zatopljenja.

Najnoviji nacrt sporazuma objavljen je u subotu. Kao i ranije verzije pokušao je uravnotežiti zahtjeve klimatski osjetljivih nacija, velikih industrijskih sila i onih čija je potrošnja ili izvoz fosilnih goriva od vitalnog značaja za njihov gospodarski razvoj.

Kina, najveći emiter stakleničkih plinova, i Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, bile su među skupinom zemalja koje su htjele spriječiti konačni dogovor, uključujući stavku o protivljenju subvencijama na fosilna goriva koja su glavni uzrok globalnog zatopljenja, otkrila su dva izvora za Reuters u petak.

Međutim, u novom nacrtu UN-a i dalje su fosilna goriva, što dosad nijedna klimatska konferencija nije uspjela učiniti.

Svrha sastanka je očuvati cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijeva stupnja.

Znanstvenici upozoravaju da bi prekoračenje tog praga izazvalo ekstreman porast razine mora i katastrofalne vremenske ekstreme, uključujući suše, monstruozne oluje i šumske požare daleko gore od onih koji se već događaju.