Zemlje Europske unije trebale bi u potpunosti od 1. siječnja sljedeće godine obustaviti uvoz ruske nafte morskim putem, odnosno brodovima, dok se opskrba kopnenim putem nastavlja.

Cilj je u nekom trenutku zaustaviti kupnju nafte i kopnenim putem, ali kada će se to dogoditi, nitko iz europskih institucija ne otkriva.

Rezultat je to dvodnevnog sastanaka europskih čelnika koji su od embarga na uvoz ruske nafte izuzeli kopneni put, kako bi privoljeli mađarskog premijera Viktora Orbána da ne blokira dogovor.

Taj dogovor znači da će zemlje u koje iz Rusije stiže nafta tankerima, poput Hrvatske, ostati bez tog izvora, dok bi nafta u Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Češku ili Njemačku i dalje mogla nesmetano stizati kopnenim putem.

Njemačka i Poljska već su najavile da će one smanjivati uvoz kopnenim putem i da neće dugo koristiti taj izuzetak, za koji se zapravo ni ne zna koliko će biti na snazi.

U Europskoj komisiji izračunali su da će tako Rusija u članice EU-a izvoziti sljedeće godine čak 90 posto manje nafte, a da bi se vrlo skoro uvoz ruske nafte u EU mogao smanjiti za dvije trećine.

Ako se to doista dogodi, to bi bio značajan financijski udarac za tu državu.

Prema procjenama europskog instituta Bruegel, članice Europske unije trošile su ukupno 450 milijuna eura na dan za kupnju nafte iz Rusije, a bez obzira na to što je fokus europske javnosti na uvozu plina, nafta je Rusima donosila znatno veće prihode.

Drugi pravac

Krnji naftni embargo, uz Orbánov dodatak, odnosno izuzetak, u praksi će izgledati prilično zanimljivo.

Hrvatska će ostati bez ruske nafte koju je uvozila morskim putem, ali će na njezinom tržištu i dalje biti gorivo proizvedeno iz ruske nafte koja će u Mađarsku stizati kopnenim putem.

Mađarski MOL će tako iz jeftinije ruske nafte ostvariti prilično dobru zaradu na hrvatskom tržištu, na kojem neće ništa jeftinije prodavati derivate od onih koji se proizvode iz skuplje nafte koja dolazi iz drugih izvora.

Orbán ne samo da je dobio taj izuzetak, nego je još tražio da mu Europska komisija jamči alternativi pravac za dobavu nafte, ako naftovod Družba koji prolazi kroz Ukrajinu bude oštećen, što nema baš nikakve veze sa sankcijama koje EU uvodi Rusiji.

Ipak, šefica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže da se i za taj Orbánov zahtjev pronašlo rješenje, i to u povećanju kapaciteta Jadranskog naftovoda.

Tako bi se, pojasnila je, u roku od 45 do 60 dana, kapaciteti Janafa mogli dovoljno povećati pa da Mađarska dobiva naftu iz drugog pravca i drugih izvora, a ne iz Rusije gdje će je, za razliku od većine članica, Mađarska i dalje kupovati.

Von der Leyen je ustvrdila i da Mađarska neće još godinama biti ovisna o ruskoj nafti, ali koliko će ta ovisnost trajati, nije precizirala.

Janaf, pak, tvrdi premijer Plenković, može povećati kapacitet za trideset posto u roku od 20 do 30 dana, i to uz ulaganja od samo osam milijuna eura, pa bi se njegov kapacitet sa sadašnjih 11, 4 milijuna tona nafte godišnje podigao na 15 milijuna tona, s tim da se kapacitet naftovoda može povećati i na 25,6 milijuna tona godišnje, što bi omogućilo dovoljne količine nafte za mađarske i slovačke rafinerije.

Na pitanje novinara koliko je dramatičan dogovor oko povećanja kapaciteta Janafa bio da bi Orbán odustao od veta, premijer je odgovorio da se ništa dramatično nije dogodilo, jer su podaci o mogućnostima Janafa bili od ranije poznati i Europskoj komisiji, ali i Mađarima.

Ponovo je govorio o mogućnosti povećanja kapaciteta LNG terminala, pa je tako kazao da je sadašnji, već jednom povećani kapacitet, 2,6 milijardi prostornih metra plina, ali da se uz neke preinake može podići na 3,5 milijarde prostornih metara.

Moguće je, ustvrdio je premijer, da LNG u Omišlju ima kapacitet od 6,1 milijardu prostornih metara, što bi značilo sigurniju opskrbu i za, primjerice, Sloveniju i Mađarsku, ali i za Bosnu i Hercegovinu, ali to bi iziskivalo investicije u plinovod.

– Pozicioniramo i Hrvatsku, i Krk, i Omišalj, i Hrvatska ovaj trenutak koristi ne samo za zaštitu nacionalnih interesa, nego i za preuzimanje regionalne uloge, kazao je Plenković.

Ipak nesuglasice

O toj novoj ulozi Hrvatske govorio je jučer i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović nakon sastanka s mađarskim ministrom vanjskih poslova Péterom Szijjártom, s kojim je razgovarao o sigurnosti opskrbe energentima.

On je istaknuo da je kapacitet Janafa dovoljan da u potpunosti zadovolji mađarske potrebe. Kazao je da se postojeći kapaciteti Janafa ni približno ne koriste u potpunosti, jer je ove godine prema Mađarskoj »otišlo nešto više od 500 tisuća tona nafte«.

Da ipak u odnosima s Mađarskom postoje i nesuglasice, otkrio je premijer Plenković, koji je diskriminatornom nazvao odluku Mađarske da na svojim benzinskim crpkama prodaje gorivo koje je jeftinije nego u susjednim zemljama.

Tvrdi premijer i da ta odluka pada na Europskom sudu, ali i da će se ona morati ukinuti.

– Ne može se dobiti izuzetak i nastaviti kupovati jeftinija nafta iz Rusije, a zabraniti prodaja naftnih derivata državljanima ostalih članica. Ta odluka će pasti, poručio je premijer.

Na vijest o dogovoru oko embarga, iz Rusije stižu poruke da će oni naći nova tržišta za svoju naftu, odnosno da im ne manjka kupaca, dok ukrajinska strana nove sankcije smatra nedovoljnim i presporim.

– Ako mene pitate, rekao bih daleko presporo, daleko prekasno i definitivno nedovoljno, poručio je Ihor Žovkva, zamjenik predstojnika ureda predsjednika Volodimira Zelenskog.

U učinke embarga sumnjaju i neki čelnici europskih članica, poput slovenskog premijera Janeza Janše koji je na odlasku jer će Slovenija dobiti novu vladu.

On kaže da postupna zabrana uvoza nafte iz Rusije ne rješava u cijelosti problematiku stanja u Ukrajini jer će Rusija zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu i dalje imati sredstva za financiranje rata.

Janša tvrdi i to da je nafta manji problem te da će najtvrđi orah biti embargo na ruski plin, pa je onima koji to trebaju riješiti, odnosno kolegama čelnicima država članica EU-a, poželio sreću u pronalaženju rješenja za tu »kvadraturu kruga«.

Još su neki čelnici europskih zemalja govorili da bi i embargo na uvoz plina značio puni paket sankcija Rusiji, ali su isticali i kako su svjesni da se to neće dogoditi.

O toj mogućnosti jučer nije govorila ni šefica Komisije, tek je izvijestila da punjenje skladišta plinom dobro napreduje, te da je trenutačno popunjeno 41 posto tih skladišta, što je pet postotnih poena više nego lani u isto vrijeme.

Vrh države nesložan i oko sankcija

Embargo na uvoz nafte iz Rusije bila je nova prilika za konfrontaciju predsjednika države Zorana Milanović i premijera Andreja Plenkovića.

Predsjednik Milanović je jučer procijenio da sankcije Europske unije protiv Rusije ne funkcioniraju, premijer je, naravno, na to odgovorio da to nije točno, a ne slažu se ni u procjeni koliko je važna uloga Hrvatske u energetskoj opskrbi srednje Europe.

Milanović je tako jučer kazao da europske sankcije Rusiji ne funkcioniraju jer naftu može prodati drugim kupcima i da se Putin može zadovoljno smješkati jer je potražnja velika i kupaca ima.

Uz to će cijenu sankcija koje ne daju učinka plaćati europski građani kroz veće cijene energenata.

– Možda sankcije profunkcioniraju jednog dana, ali niti je rublja pala, niti Rusija to financijski osjeća. Kad bude osjećala, već će završiti rat, kazao je Milanović i zapitao se zašto se onda Rusiji ne uvede plinski embargo, odnosno totalne sankcije na energente.

Što se tiče mogućnosti da zahvaljujući povećanju kapaciteta LNG terminala, Plinovoda i Janafovog naftovoda Hrvatska postane ključan igrač u energetskoj opskrbi, Milanović je ocijenio da Hrvatska nije nikakav igrač, te da će »eventualno zaraditi koju lipu od transporta«.

On ključnim igračem smatra Mađarsku, čiji je premijer Orbán pregovarajući i postavljajući uvjete izborio svoje interese.

Nije se premijeru svidjela ta predsjednikova izjava, pa je poručio da ulogu Hrvatske Milanović tako obezvređuje zato što je jalan i ljubomoran.

Što se tiče sankcija i njihova učinka, Plenković kaže da nije točno da one ne funkcioniraju, i da je uvođenje sankcija pitanje morala, pitanje izbora prave strane, jer netko dobiva novac za agresiju, ubijanje i razaranje jer prodaje energente.

– Ne vodimo politiku koja bi trebala ići na ruku agresora, odnosno Rusije. Ako je on vodi, to je velika šteta i sramota za Hrvatsku i on to mora objasniti svojim biračima, rekao je Plenković.