Iako su onkološki bolesnici prioritetni kad je riječ o liječenju u ovoj pandemijskoj krizi, čini se da je strah od infekcije koronavirusom kod mnogih ljudi nadvladao strah od karcinoma pa mnogi zanemaruju očite simptome bolesti, preskaču kontrolne preglede i ne odazivaju se na pozive za preventivne preglede koji im, ne treba to dokazivati, mogu spasiti život, piše Slobodna Dalmacija.

Posljedica toga bit će vjerojatno kasnije dijagnosticiranje bolesti, što znači i lošiju prognozu i ishod, ističu liječnici s kojima smo kontaktirali.

Podsjetimo, rak debelog crijeva je na drugom mjestu po pojavnosti i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina.

Od raka debelog i završnog crijeva (kolorektum) u Republici Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3500 osoba, a oko 2200 ih umire, što je stabilan trend u posljednjih nekoliko godina.

Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske u 2019. godini, rak debelog crijeva otkriven je u 3660 osoba.

Mogli bi spasiti 1500 ljudi godišnje

– Prema podacima baze umrlih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), odnosno Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2020. godini od te bolesti umrlo je 2079 osoba, što je nešto niži apsolutni broj u odnosu na 2018., kad je umrlo 2240 osoba, i 2019., kada je umrlo 2095 osoba, tako da je to treća godina zaredom u kojoj se broj umrlih smanjuje.

Ovo smanjenje smrtnosti bilo bi značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka, kada bi svi koristili priliku da obave pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u stolici u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji traje od 2008. godine. Time bismo svake godine spasili između 1000 i 1500 osoba.

Vrlo je važno da javnost bude dobro obaviještena kako je prevencija raka debelog crijeva vrlo uspješna te da ovaj rak ne boli dok nastaje i u početnoj fazi, osoba nema nekih znakova da ima rak sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu. Javnost treba podučiti da je ovu vrstu raka moguće spriječiti jer je moguće otkriti predzloćudne tvorbe unutar debelog crijeva – polipe – kaže epidemiologinja prof. dr. sc. Nataša Antoljak, koordinatorica Nacionalnog programa u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u HZJZ-u.

– Pozivanje u program je prekinuto početkom ožujka 2020., a testovi su se slali samo onima koji su do tada to zatražili, te se provodili pregledi pristiglih uzoraka stolice na okultnu krv, koji su pristizali s terena. Najveći dio već naručenih kolonoskopija je odgođen, a nove se nisu mogle dogovarati. Od nekih su sami građani odustajali zbog straha od bolesti uzrokovane koronavirusom.

U tijeku je peti ciklus pozivanja, koji je počeo u svibnju 2021. Unatoč teškoćama i nešto duljem trajanju ciklusa, zavodi za javno zdravstvo odradili su posao pozivanja, testiranja i naručivanja na kolonoskopije u cijelosti. Važno je naglašavati da upravo ovaj način prevencije i ranog otkrivanja raka može odteretiti zdravstveni sustav jer znamo koliko je dugotrajno i skupo liječenje uznapredovale bolesti, a pogotovo koliko je važno očuvanje zdravlja stanovništva u jeku pandemije, a i inače – kaže prof. Antoljak.

Kad je riječ o raku debelog crijeva, potrebno je naglasiti i značenje destigmatizacije, jer se kod stanovništva radi o nesklonosti uzorkovanju stolice, kao i zaziranju od kolonoskopskog pregleda, sramu ako su oboljeli od raka debelog crijeva… Ova problematika poznata je te je vrlo važna uloga svih medija da se što više ukazuje na pozitivne ishode ako je obavljen ovaj vrijedan preventivni pregled – ističe prof. Antoljak.

Smrtnost od raka dojke!

U Hrvatskoj je u 2019. godini zabilježeno 2999 slučajeva raka dojke, a od te zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene.

Rak dojke treći je maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća i debelog i završnog crijeva. Hrvatska je po incidenciji raka dojke na razini prosjeka EU-27, dok smo po smrtnosti od raka dojke kod žena bolji od prosjeka EU-27 (16. mjesto, što znači da 15 zemalja EU-a ima više stope smrtnosti od raka dojke od RH).

Od 2006. svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina. Cilj je programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Petu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj bilježimo pad mortaliteta od raka dojke (25 posto), što je osnovni cilj programa. Svake godine obavi se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 60 posto, a otkriveno je ukupno u okviru programa više od 7000 novih karcinoma dojke.

Smatra se da je dosadašnji odaziv od 60 posto i veći jer ovim postotkom nisu obahvaćene žene koje obave mamografski pregled u okviru sistematskih pregleda i u privatnim ordinacijama.

O tome govore i podaci Europske zdravstvene ankete, prema kojima između 70 i 80 posto žena u RH u dobi 50 do 69 godina jednom u tri godine obavi mamografski pregled.

– Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke provodi se u svim ugovorenim zdravstvenim ustanovama i za vrijeme epidemije COVID-19. Jedini prekid programa bio je u proljeće 2020., za vrijeme “lockdowna”, ali sve žene koje su propustile poziv dobile su ponovljeni poziv tijekom jeseni 2020.

U okviru programa obavljeno je do 10 posto manje mamografskih pregleda u odnosu na razdoblje prije epidemije.

Međutim, broj hospitalizacija u stacionarnom dijelu bolnica i u dnevnim bolnicama vezano uz rak dojke ne razlikuje se bitno u odnosu na razdoblje prije epidemije, što ukazuje na to da je pružena sva potrebna skrb u skladu sa suvremenim trendovima i planovima.

Onkološki pacijenti su od početka epidemije deklarirani kao prioritetni i nije bilo zaostataka u liječenju, ali postoji bojazan da je dio bolesnika zanemario simptome te nije prošao dijagnostiku kojom bi se bolest utvrdila. U ovoj situaciji dio bolesnika ignorira simptome pa neće otići na pregled.

Lošije prognoze

Zato se svatko tko prepozna neke simptome treba javiti i bit će upućen tamo gdje treba, kaže epidemiologinja dr. Andrea Šupe Parun, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke HZJZ-a.

Istaknula je da se dio žena zbog straha od zaraze nije odazvao na mamografski pregled pa postoji vjerojatnost da ćemo zateći dio bolesnica u višem stadiju bolesti nego je to bilo prije epidemije, a onda je i prognoza za ishod bolesti, nažalost, lošija.

Zato je vrlo važno da se svatko tko dobije poziv na preventivni pregled na njega i odazove jer je ishod liječenja značajno bolji ako se bolest otkrije u ranoj fazi.

Odaziv na mamografiju u programu probira pao je za oko pet posto i, ako se trend dalje nastavi, za koju godinu to može imati negativan utjecaj na ukupan mortalitet.

Sličan pad odaziva na mamografske preglede bilježi se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

– Prije epidemije odaziv žena na mamografske preglede bio je između 50 i 51 posto, dok je u posljednjoj godini pao na 40 do 45 posto. Što se tiče odaziva na preventivni probir za otkrivanje raka debelog crijeva, on je i prije epidemije bio vrlo nizak i iznosio je svega 20 posto, dok je u prošloj godini pao na postotak između devet i deset posto – potvrdila je dr. Željka Karin, ravnateljica županijskoga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.