Trgovine, kafići i restorani, frizerski i kozmetički saloni, pekarnice, benzinske crpke, svi oni koji su u sustavu fiskalizacije ostvarili su u ovoj godini, od njezina početka pa do kraja prošlog tjedna veći promet nego u istom razdoblju pretpandemijske 2019. godine.

Čak su i u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva, koji su od početka godine po prihodima zaostajali za 2019. godinom, u srpnju i u prvom tjednu kolovoza nadmašili prihode iz istog razdoblja 2019. godine.

U posljednjih šest godina, odnosno od početka siječnja 2016. do 6. kolovoza 2021. godine, »najjači« dan po prihodima, barem onima koje pokazuje sustav fiskalizacije, bio je petak 30. srpnja ove godine kad su izdani računi vrijedni 926 milijuna kuna.

Porezna uprava objavljuje svaki ponedjeljak podatke u kojima uspoređuje broj računa i njihovu vrijednost po tjednima, ali uvijek u razdoblju od kraja veljače, kada je 2020. godine u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj koronavirusa.

No podaci koji obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja do 6. kolovoza u ovoj, prošloj i 2019. godini govore da je baš u ovoj godini unatoč epidemiološkim mjerama, koje su bile posebice stroge u prva dva i pol mjeseca, ukupna vrijednost fiskaliziranih računa najveća, da je ona najveća i u trgovini na malo i u prerađivačkoj industriji te da jedino smještaj i ugostiteljstvo nisu dosegnuli ukupne prihode iz pretpandemijske godine.

Najosjetljivija djelatnost

Tako je vrijednost svih fiskaliziranih računa od početka godine do kraja prošlog tjedna bila 113,76 milijardi kuna i veća je za 840 milijuna kuna, odnosno za 0,83 posto nego 2019. godine. U odnosu na 2020. godinu vrijednost računa porasla je za više od 16 posto, odnosno za više od 16 milijardi kuna.

Kada je u pitanju najosjetljivija djelatnost smještaj i pripremanje i usluživanje hrane, odnosno turizam i ugostiteljstvo, prihodi za svih sedam mjeseci i početni tjedan kolovoza nisu dosegnuli 2019. godinu.

Oni su još uvijek niži, što je očekivano s obzirom na to kakve su mjere sve do pred sam kraj proljeća bile na snazi u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji.

Ta je djelatnost od početka godine do 6. kolovoza imala promet od 12,1 milijarde kuna što je gotovo četiri milijarde, odnosno oko 25 posto manje nego 2019. godine, ali je i gotovo četiri milijarde kuna, odnosno 35 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Što za Hrvatsku znači turizam i što bi značilo da se sezona ne ugasi sredinom kolovoza, kao što je to bilo lani, odnosno da se produlji ako je to ikako moguće i na rujan, pokazuje i to da je vrijednost fiskaliziranih računa u smještaju i ugostiteljstvu još u lipnju bila tek na 70 posto rezultata iz 2019. godine.

No srpanjski podaci pokazuju potpuno drukčiju sliku, fiskalizirani su računi u prošlom mjesecu bili 5,26 milijardi kuna i za pet posto su premašili srpanjske prihode iz 2019. godine.

Podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju i to da je ta vrijednost ostvarena na manjem broju računa, pa je vjerojatno posljedica i veće potrošnje, ali i povećanja cijena u Hrvatskoj.

S obzirom na to da su prihodi, odnosno vrijednost računa, u srpnju porasli za dvjestotinjak milijuna kuna u odnosu na isti mjesec 2019. godine teško je reći je li na to više utjecalo povećanje cijena ili činjenica da turisti, kojih je ove godine na Jadranu oko 20 posto manje nego 2019. godine, više troše.

Rezultati prebacili

No početak kolovoza pokazuje da su rezultati još više prebacili one iz 2019. godine. Samo u razdoblju od 2. do 8. kolovoza u turizmu i ugostiteljstvu sustav fiskalizacije zabilježio je vrijednost računa od 1,63 milijarde kuna, što je 305 milijuna kuna ili 23 posto više nego u istom tjednu 2019. godine.

Ti su prihodi ostvareni iako se broj računa smanjio za čak 13 posto, što dodatno govori o tome da pojedinačno turisti troše više, što je dobrim dijelom posljedica i povećanja cijena.

Koliko je turistička potrošnja važna za Hrvatsku, najbolje govori činjenica da su ugostiteljstvo i turizam u tom jednom tjednu, početkom kolovoza ove godine, ostvarili za pola milijarde kuna veće prihode nego što su oni bili u cijelom ovogodišnjem svibnju.

Prihodi u prvom tjednu kolovoza u ugostiteljstvu i turizmu zapravo gotovo su jednaki ukupnim prihodima koje je ta djelatnost uspjela ostvariti u veljači, ožujku i travnju. Tako je u jednom tjednu potrošnja u ugostiteljstvu i turizmu jednaka potrošnji u čak 12 tjedana u ta tri mjeseca.

I dok će se ugostiteljstvo i turizam unatoč rekordima iz srpnja i kolovoza ipak još pomučiti da se vrate na godišnje prihode iz 2019. godine, oni su primjerice u trgovini na malo i prerađivačkoj industriji od početka godine do sada veći nego što su bili u istom razdoblju 2019. godine.

Tako je trgovina na malo, što uključuje i motorna vozila, kroz sustav fiskalizacije izdala račune vrijedne 78,8 milijardi kuna, što je 4,5 milijardi kuna više nego 2019. godine, odnosno riječ je o rastu prihoda od gotovo šest posto, a teško da će itko precizno izračunati koliko je te prihode podebljalo povećanje cijena, a koliko veća potrošnja.

Više novca prošlo je kroz fiskalne blagajne i kad je u pitanju prerađivačka industrija u kojoj je u sedam mjeseci i prvom tjednu kolovoza ove godine ukupna vrijednost računa bila 15,37 milijardi kuna što je jedan posto više nego 2019. godine.

Svi ovi rezultati značit će i više novca u državnoj blagajni nego što je to bilo lani, država će dobar dio poreznih prihoda kroz PDV ubrati i od stranaca, no oni još jednom podsjećaju na veliku ovisnost o turizmu i na to da bilo kakvo pogoršanje epidemiološke slike može prekinuti ovaj dobar trend, ali i da u budućnosti kod bilo kakve slične zdravstvene krize, Hrvatskoj zbog udjela turizma u BDP-u opet prijeti rekordan pad gospodarstva.