Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog i ove godine prolazi u znaku stravičnog podatka o 16 žena ubijenih u Hrvatskoj ove godine, što je skoro dvostruko više nego lani, kada je ubijeno devet žena.

Ana Rajković Pejić iz Udruge za ženska ljudska prava i razvoj demokracije Adela, kojoj je cilj ekonomsko osnaživanje žena, kao i pružanje pomoći i podrške žrtvama obiteljskog nasilja, kaže da unatoč porastu femicida kao i brutalnosti koja ga prati, nažalost u dijelu javnosti još uvijek se uvijek vrlo često javlja narativ u okviru kojega se ubojicu nastoji opravdati.

Ana Rajković Pejić Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Priče o tihom dečku

– Iznova slušamo priče o dobrom i tihom dečku koji je svako jutro uredno pozdravio, kako nikada nije pravio probleme te kako je ubio ženu jer ju je zapravo volio te nije mogao živjeti bez nje. Pri tome žrtva, koja ga je prijavljivala za nasilje i zlostavljanje, te koju je na kraju partner i ubio, zauzima sekundarno mjesto čak i u novinskim izvještajima. Ovo se događa unatoč istraživanjima koja pokazuju da femicid nije ubojstvo koje se dogodi iznenada, nego da je on kao oblik nasilja itekako predvidiv, pa ga se samim time može i spriječiti. Na tom tragu, praksa pokazuje da nikakve mjere približavanja ne funkcioniraju. Dovoljno se sjetiti gospićkog slučaja iz 2022. godine kada je žena izbodena nožem, čemu je prethodilo sudsko izricanje mjere opreza u smislu zabrane približavanja, unatoč tomu što je ubojica prijetio da će ubiti tu ženu. Istovremeno, muškarac koji je ženu ubio čekićem nije bio optužen za teško, već obično ubojstvo za koje je predviđena kazna do pet godina zatvora, kaže Ana Rajković Pejić.

Petra Kontić
Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Podsjeća kako je Osijek, na žalost, jedan od gradova u kojemu se dogodilo jedno od najtežih ubojstava, a radi se o ubojstvu studentice, za što su isto različite strukture pokušale pronaći opravdanje naglašavajući da je djevojka više puta navraćala u stan policajca koji ju je ubio, čime se direktno pokušala umanjiti činjenica da je muškarac službenim pištoljem ubio ženu. Ovo nam ubojstvo također još jednom potvrđuje kako je femicid predvidljiv te kako postoje obrasci ponašanja koje mu prethode, poput posesivnog i nasrtljivog ponašanja.

Petra Kontić, predsjednica Udruge B.a.b.e., koja se bavi ljudskim pravima s posebnim naglaskom na zaštitu žena žrtava nasilja, ističe kako je obiteljsko nasilje i dalje ozbiljan društveni problem u Hrvatskoj, a podaci MUP-a za 2024. godinu pokazuju zabrinjavajući trend porasta kaznenih djela nasilja u obitelji. Samo u prvih osam mjeseci zabilježeno je povećanje broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 8,8 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok je broj žrtava porastao za 14 posto.

– Kroz rad našeg savjetovališta, uz službene statističke podatke, jasno uočavamo koliko je nužno osigurati kontinuiranu i lako dostupnu podršku žrtvama obiteljskog nasilja. Danas je pružanje izravne pomoći, poput savjetodavne pravne i psihološke podrške, postalo ključan standard. Ipak, unatoč sve boljoj dostupnosti ovakvih usluga, mnoge žrtve i dalje se suočavaju s preprekama poput psiholoških posljedica nasilja, nedostatka podrške, stigmatizacije u zajednici te ekonomskih izazova. Nasilje u obitelji nije jednokratni incident, već složen problem koji zahtijeva sustavan i empatičan pristup, kaže Petra Kontić i podsjeća da je Hrvatska ove godine donijela izmjene Kaznenog zakona s ciljem jačanja zaštite žena od nasilja, posebno kroz prepoznavanje femicida kao zasebnog kaznenog djela i strože sankcioniranje spolnog uznemiravanja, koje je sada kazneno, a ne prekršajno djelo.

Ukorijenjeni stereotipi

– Zakonske mjere uključuju strožu primjenu zaštitnih mjera i brže reagiranje u slučajevima kršenja mjera opreza, uz definiranje rodno utemeljenog nasilja kao otegotne okolnosti. Iako je Hrvatska uspostavila kvalitetan zakonski okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, ključni izazov ostaje njegova provedba u praksi. Nedovoljna i nekonzistentna primjena zakona često rezultira nekažnjavanjem ili blagim sankcijama za počinitelje, što obeshrabruje žrtve od prijavljivanja i narušava preventivni učinak zakona. Negativne prakse uključuju neprepoznavanje nasilja kao rodno uvjetovanog, ignoriranje znakova koji mogu dovesti do femicida te tretiranje pojedinačnih slučajeva nasilja izvan šireg konteksta i povijesti nasilja. Umanjivanje ozbiljnosti prijava, dvostruko uhićenje, pa čak i zastrašivanje žrtava često su posljedica duboko ukorijenjenih stereotipa i patrijarhalnih stavova o ulozi žena u društvu, što dodatno perpetuira diskriminaciju na temelju roda. Ova pitanja zahtijevaju sustavnu edukaciju i senzibilizaciju kako bi se osigurala učinkovita zaštita žrtava i sankcioniranje počinitelja«, dodaje predsjednica Udruge B.a.b.e. i ističe kako rješavanje ovakvih negativnih obrazaca ponašanja zahtijeva razvoj kvalitetnih i pravovremenih edukativnih i preventivnih programa koji će obuhvatiti sve razine društva.

– Ključno je podizati svijest građana o tome da je nasilje nad ženama ozbiljan društveni problem koji zahtijeva zajedničku odgovornost, jasnu osudu počinitelja i čvrstu zaštitu žrtava. Samo educirani i senzibilizirani pojedinci mogu dugoročno mijenjati društvene stavove i pridonijeti stvaranju okruženja koje ne tolerira nasilje i diskriminaciju, zaključuje Petra Kontić.

Nasilje u obitelji učetverostručeno

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je na prošlotjednom okruglom stolu u Saboru pod nazivom »Sankcioniranje nasilja nad ženama – zakonska rješenja i praksa« ukazala na alarmantne podatke te već godinama postojan i sve izraženiji trend. Taj je da se broj kaznenih djela nasilničkih ponašanja u obitelji u razdoblju od zadnjih osam godina učetverostručio (s nešto više od 2000 evidentiranih djela u 2015., došli smo na više od 8000 ovih djela u 2023.), dok se broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji istovremeno i u istom razdoblju praktički prepolovio (sa skoro 14.000 u 2015., na ispod 8000 u 2023.). Dodatno, u 2023. godini je prvi put, otkad se prati statistika nasilja nad ženama i među bliskim osobama, broj evidentiranih kaznenih djela pretekao broj evidentiranih prekršaja (prekršaja nasilja u obitelji je zabilježeno 7675, a kaznenih djela među bliskim osobama 8460). Navedeni višegodišnji trend upućuje na zaključak na koji pravobraniteljica već godinama upozorava, a to je da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji zapravo nije ustrojen na način da učinkovito adresira i uklanja uzroke nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, već se isključivo oslanja na adresiranje posljedica nasilja kroz penalnu politiku.