Još sredinom siječnja Ognjen Kraus je u prostorijama svoje Židovske općine Zagreb okupio predstavnike vladajućih i oporbenih stranaka za koje je procijenio da bi mogle podržati njegovu zakonsku inicijativu za zabranu ustaškog pozdrava »Za dom spremni«, ali i nekih drugih simbola s korijenima u Drugom svjetskom ratu ili razdoblju koje mu je prethodilo.

Bio je Kraus vrlo optimističan nakon tog prvog sastanka, tvrdio je da su se svi koji su mu se odazvali, uključujući i Damira Habijana iz HDZ-a, složili da »Za dom spremni« doista treba izričito zabraniti zakonom.

Nije to djelovalo uvjerljivo, s obzirom na to da se HDZ tome uvijek protivio, a onda su predsjednik njihovog Kluba Branko Bačić i Habijan i izravno demantirali Krausa. Od tada se s tim u vezi apsolutno ništa nije promijenilo.

Predsjednik Židovske općine je tijekom tih devet mjeseci tek povremeno pokušavao obnoviti interes javnosti za izmjene Kaznenog zakona što ih predlaže, a to, rekao nam je, namjerava učiniti i ovih dana.

Od lipnja, naime, Kraus čeka obećan mu sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem, kako bi mu osobno prezentirao svoje ideje o »Za dom spremni«, pa planira na to upozoriti.

Malo je vjerojatno da će Plenković i HDZ ikad pristati da se u KZ unese odredba prema kojoj bi se sa šest mjeseci do tri godine zatvora kažnjavalo javno isticanje fašističkih, nacističkih, ustaških i četničkih obilježja, ali Kraus svejedno poručuje da »nikad neće odustati« u nastojanju da do toga dođe.

Civilizacijsko pitanje

Izvjestan vjetar u leđa daje mu novi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je već u programu s kojim se prijavio na javni poziv naznačio da nema razumijevanja za pozdrav »Za dom spremni«.

»Taj pozdrav nije dopušten i to stoga jer je Ustavom jasno određeno da je Republika Hrvatska, među ostalim, nastala na tekovinama ZAVNOH-a, a pored toga je Ustavni sud u više odluka o tome iznio jasan stav«, napisao je Dobronić u programu što ga je izradio kako bi se mogao kandidirati za predsjednika Vrhovnog suda.

I u jednom intervjuu nakon što je izabran u Saboru, Dobronić je ponovio ovo stajalište, a na tom tragu mu je bila i jučerašnja izjava.

– To nije ideološko nego civilizacijsko, vrijednosno pitanje. Radi se o tome da sudovi nisu samo puki primjenjivači propisa, oni i stvaraju određeni sustav vrijednosti i društvene standarde. Mora se glasno reći da ne može biti nejasna granica između onoga što je crno i bijelo, mora se, slijedeći primjer razvijenih zemalja, točno znati gdje je ona.

Sve stranke, lijeve i desne, koje sudjeluju u parlamentarnom životu, ne smiju imati nikakvih problema s osudom svih simbola koji se povezuju s nekim ovakvim sistemom koji je bio za vrijeme NDH. To nema nikakve veze s Hrvatskom i nema potrebe više na to uopće gubiti vrijeme, rekao je predsjednik Vrhovnog suda.

Novinare je zanimalo misli li Dobronić da je nužno mijenjati zakonsko rješenje.

– Sve je tu jasno, jasan je i Ustav i odluke Ustavnog suda i nikakvih dilema nema, kazao je Dobronić, koji je preko vikenda navukao bijes Domovinskog pokreta, stranke čiji zastupnici jedini nisu u Saboru glasovali za njega i koja »Za dom spremni« ne doživljava nečim negativnim.

HDZ-u osjetljiva tema

U vodstvu HDZ-a nema ljudi sa sentimentima prema NDH, ali njihovo je biračko tijelo nešto sasvim drugo i zato je ustaški pozdrav za tu stranku osjetljiva tema. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ponovio je jučer da Vladi i HDZ-u nije prihvatljiv Krausov prijedlog.

– Imamo dostatan pravni okvir za kažnjavanje osoba koje koriste ustaško znakovlje, pa se o tome zasad nije raspravljalo, naglasio je Malenica.

Njegove su riječi posredan odgovor Krausu zbog čega ga Plenković ne želi primiti. S obzirom na to da u Vladi i vrhu HDZ-a niti ne razmatraju mogućnost promjene Kaznenog zakona na način na koji to Kraus zagovara, premijer vjerojatno smatra da nije ni potrebno da se sastane s predsjednikom Židovske općine Zagreb.

Kako bi svoju inicijativu učinio kredibilnijom, Kraus se oslonio na neke članove vladajuće koalicije, predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca i saborskog zastupnika romske nacionalne manjine Veljka Kajtazija, koji imaju status predstavnika naroda žrtava režima NDH.

Ali Pupovcu i Kajtaziju zabrana pozdrava »Za dom spremni« nije politički prioritet, oni neće zbog toga zatezati odnose unutar parlamentarne većine jer su im puno važnije druge stvari.

Zasad uzaludan trud

Kada bi se prijedlog koji je formalno Krausov našao na dnevnom redu Sabora, bila bi to prilično nezgodna situacija za Pupovca i Kajtazija, kao i za, primjerice, Furia Radina, također zastupnika vladajuće koalicije.

No, kako su nam rekli u SDP-u, oni su odlučili da spomenute izmjene Kaznenog zakona neće uputiti u proceduru u slučaju da za to nemaju zeleno svjetlo Pupovca i Kajtazija, »samo rasprave radi«. Znači da se Krausova inicijativa neće čak niti probiti do Sabora, a kamoli da bi se realizirala.