“Predstojeća obnova ovoga prostora pokazat će, kao i dosadašnja, da će ovaj prostor zasjati”, kazao je Plenković prilikom otvorenja izložbenog prostora u Oktogonu i prve izložbe “Punćela” Dubravke Lošić te naveo prostore kulturne namjene koji se obnavljaju, ili su već obnovljeni, u mandatu ove Vlade.

Trenutno se, kaže, obnavlja Povijesni muzej, koji će se proširiti na prostor Hidrometeorološkog zavoda, što je investicija od 30 milijuna eura, zatim Muzej naivne umjetnosti koji se završava, Atelje Meštrović i drugi.

“Obnovljena je crkva sv. Marka, a obnavlja se crkva sv. Katarine i zgrada Sabora. Otvoren je Prirodoslovni muzej, u koji je uloženo 30 milijuna eura, i palača u kojoj su uredi za opće poslove Vlade i Sabora”, istaknuo je premijer.

“Praktički nema muzejskoga prostora u gradu Zagrebu koji se trenutno ne obnavlja”, rekao je.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da je ravnatelj NMMU-a Branko Francheschi napravio “veliki iskorak” postavljanjem izložbe iz fundusa u Zadru u prostoru dviju palača, koje je Vlada također obnovila i otvorila u svome mandatu.

”Pokazao je da taj privremeni problem s prostorima ne mora značiti da hrvatska kulturna i šira javnost mora biti uskraćena za uvid u ta vrhunska djela hrvatske moderne umjetnosti”, kazala je, dodavši da je to bio “prvi put da je neka nacionalna institucija iskoračila iz svojih prostora”.

U Zagrebu se obnavlja 15 muzeja

“U ovom trenu samo u Zagrebu obnavljamo 15 što gradskih, što državnih muzeja. Iskoristili smo tu veliku katastrofu što nas je sve snašla da bismo glavnome gradu i ostatku zemlje predstavili obnovljene i suvremene kulturne prostore”, kazala je ministrica.

Najavila je da će izgradnja druge scene HNK u Zagrebu biti otvorena dogodine. Dodala je da se nada da će se krajem iduće godine otvoriti novi prostor za Nacionalni muzej moderne umjetnosti.

NMMU je prostor u palači Prve hrvatske štedionice, koja je krajem 19. stoljeća bila izgrađena u samo 15 mjeseci, na trajno korištenje dobio konsenzusom Ministarstva kulture i medija, Ministarstva graditeljstva i Uprave za raspolaganje državnom imovinom.

Nakon što se u cijelosti obnovi i prilagodi muzejskim potrebama, za izložbe će imati na raspolaganju više od dvije tisuće četvornih metara na tri etaže. Dok će se u sjedištu Muzeja u palači Vranyczany-Dobrinović moći obimnije predstavljati njegov kronološki postav, ovdje će se priređivati privremene, monografske i retrospektivne izložbe te fenomenološke interpretacije muzejske zbirke.

Ravnatelj NMUU-a i kustos izložbe Branko Francheschi istaknuo je da je umjetnica Lošić diplomirala u klasi Ferdinanda Kulmera, nećaka predsjednika Prve hrvatske štedionice Miroslava Kulmera, te da je u palači Ferdinanda Kulmera bio Muzej suvremene umjetnosti. U znak zahvale obitelji Kulmer, obećao je da će prva izložba, kada se prostor Štedionice u Oktogonu privede muzejskim standardima, biti retrospektiva Ferdinanda Kulmera.

Izložba će biti otvorena do 16. veljače, donosi radove iz ciklusa Tondo (2020. / 2022.), Kiše Pariz (2018.), Alba Albula (2019.), Lapad (2016.), Morske psine (1986. – 2013.), Kalamota (1996.), Imago Anima (2012. – 2013.) i Portreti (2004. – 2012.). Prvi put izlažu se radovi iz ciklusa Suton / Kosi let (2021. – 2024.).

Dubravka Lošić (Dubrovnik, 1964.) diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ferdinanda Kulmera, te paralelno studirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Izlaže od 1983. u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz slikarstvo, instalacije i objekte, bavi se scenografijom i kostimografijom, a radovi joj se nalaze u brojnim javnim i privatnim  zbirkama.

Otvorenju su nazočili i ministri te zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.