U saborsku proceduru je prijedlog zakona o izbornim jedinicama uputila i Dalija Orešković. Premda je ona predsjednica Kluba u kojem su još i Marijana Puljak i Anka Mrak-Taritaš, učinila je to isključivo u svoje ime. Time je Dalija Orešković opet potaknula nagađanja da postoje određeni problemi u funkcioniranju stranke Centar, u kojoj je zajedno s Marijanom Puljak, ali ona to negira.

– Nije ovo umotvorina stranke Centar, pa ni moja, nego GONG-a i prijedlog je sličan SDP-ovom, s razlikom da se Bjelovarsko-bilogorsku županiju raspoređuje u drugu jedinicu. Važno je, međutim, da zakonska inicijativa SDP-a podrazumijeva i izmjenu Zakona o izboru zastupnika te sam ja zato ovaj prijedlog poslala u postupak. Ako će oporba prikupljati zastupničke potpise za otvaranje rasprave o nekom od naših prijedloga izbornih jedinica, lakše će nam biti ako će trebati 30 umjesto 60 potpisa. Dakle, Centar nema ništa s ovim, ali u Klubu je sve u redu, ni prvi ni zadnji put da je neka od nas tri sama nešto predložila, rekla nam je jučer Dalija Orešković.

Usamljeni glas

Ono što zastupnica Centra ne može demantirati je činjenica da je ostala usamljeni glas u opoziciji koji se zalaže za referendum o zakonu o izbornim jedinicama. Ta se ideja vrlo brzo ugasila.

– Žao mi je da stranke koje su logistički i financijski jače nemaju impuls za traženje referenduma. Mislim da se ljevica boji da u 15 dana ne bi uspjela skupiti 400 tisuća potpisa, što bi onda u predizbornoj godini za, primjerice, SDP bila velika percepcijska i reputacijska šteta. Iz tog razloga ne žele preuzeti rizik. Ja to razumijem jer oni mogu izgubiti puno više nego ja. Netko bi mogao reći da je lako meni u mojoj poziciji ovako govoriti. Ali, ako ljevica pokaže da nije spremna boriti se za taj referendum, animirati birače, ne znam hoćemo li ih u tom slučaju moći motivirati da izađu na parlamentarne izbore po zakonu za koji sami tvrdimo da je neustavan, da nije u skladu s odlukom Ustavnog suda, ističe Dalija Orešković.

Uvjerena je da je bolje pokušati i na kraju možda ne uspjeti, nego da oporba pošalje poruku da nije ni sposobna za borbu.

Nije joj logično

– Jasno je da Ustavni sud neće ukinuti taj HDZ-ov zakon, ne može se to očekivati. I što ćemo onda mi, pozivat ćemo građane da u što većem broju sudjeluju na izborima i tako daju legitimitet tom zakonu o izbornim jedinicama? Nije mi to logično, kazala nam je zastupnica Centra.

Odlučna je nastaviti zagovarati prikupljanje referendumskih potpisa, svjesna i da nije izgledno da bi Ustavni sud dopustio referendum.

– Ja si jednostavno mogu dopustiti ovakav luksuz. Neka me se ridikulizira i tretira kao nekog neozbiljnog, s obzirom na to da ni stranka Centar ne stoji iza ideje o referendumu. Ali, politika meni nije karijera i ne moram kalkulirati, ne želim podviti rep. Hoću čuti i jesu li građanima uopće bitne ove stvari, slažu li se da bi trebalo promijeniti temelje Hrvatske. Možda ih ni ne zanima to što se na ovaj način donosi zakon o izbornim jedinicama, nego to što im Plenković lažno povećava plaću za sedam do 40 eura. Važno mi je dobiti te odgovore kako bih znala što dalje sa svojim životom, zaključuje Dalija Orešković.

Bauk: Šeksu treba platiti izradu izbornih jedinica

Dok se aktivno bavio politikom, Vladimiru Šeksu nikad nije smetalo da ga protivnici doživljavaju kao iznimno moćnu osobu koja upravlja koječime. Tako ni danas Šeks ne reagira na tezu parlamentarne oporbe da je on imao nekakvu bitnu ulogu u izradi zakona o izbornim jedinicama. Opovrgnuo je to premijer Andrej Plenković, kojem ne odgovara stvaranje dojma da je Šeks taj koji još uvijek vuče sve konce, ali opozicija ili mu ne vjeruje, ili smatra politički oportunim i dalje inzistirati da je bivši visoki dužnosnik HDZ-a, uz pomoć svog posinka Karla Resslera, skrojio izborne jedinice. U svrhu održavanja te percepcije, SDP-ov zastupnik Arsen Bauk predložio je amandman na rebalans proračuna kojim traži da se Šeksu i njegovim kolegama iz HDZ-ove radne skupine isplati skromna novčana naknada. Njegova je procjena da bi dovoljno bilo po dvije tisuće eura bruto za svakog od njih četvorice. Za taj bi iznos, napisao je Bauk u svom amandmanu, trebalo povećati rashode u okviru proračunske stavke Politički sustav, a smanjiti izdvajanja za informatizaciju i tehničke sustave u Vladi.