Usprkos pandemiji koronavirusa ili možda upravo zbog nje, već skoro šest mjeseci ne posustaje potražnja za kontejnerima za prijevoz tereta. Porastao je i promet brodara. Novinari Deutsche Wellea pokušali su odgovoriti zašto.

“Od trećeg kvartala bilježimo ogroman rast potražnje, takvo nešto još nikada nismo doživjeli u industriji“, kaže Nils Haupt iz brodarskog poduzeća Hapag Lloyd koje se bavi prijevozom kontejnera.

To je, kako dodaje, nepredviđeni, ali vrlo radostan razvoj poslovanja za kontejnersku branšu – nakon što se u posljednjih 12 godina loše poslovalo, a onda u protekloj godini uz sve to došla i pandemija.

Odjednom se sve promijenilo

U siječnju i veljači 2020. brodarska branša je bila teško pogođena, proizvodni proces u Kini je zbog korone obustavljen, a izvoz prema Aziji odjednom „presušio“, priča Haupt za DW.

“I onda se sve odjednom promijenilo, potražnja u SAD-u je naglo opala, u Europi i Južnoj Americi također, u Kini se doduše opet počelo proizvoditi, ali je jako malo toga bilo transportirano. U brodarskoj branši se očekivalo da će to tako ostati tjednima, odnosno mjesecima”, rekao je Haupt.

U kolovozu prošle godine opet su se karte ponovno promiješale za kontejnersku branšu. I od tada je potražnja za kontejnerskim prijevozom veća od ponude, i to puno veća. A za taj boom je zaslužan upravo – lockdown.

Puno ljudi radi od kuće, troše manje novca za putovanja i usluge. A kad nekome dosadi u vlastita četiri zida, i kad ne želi da novac tek tako leži na računu, onda se investira – u novi namještaj, sportske uređaje, bicikle, zabavnu elektroniku.

Na neočekivan i osjetan rast potražnje za transportom brodari nisu mogli brzo odgovoriti odgovarajućom flotom.

“Mnogi brodari su se proteklih godina riješili većeg broja starijih brodova”, kaže Burkhard Lemper iz Instituta za pomorski promet i logistiku (ISL), ujedno i profesor na Visokoj školi u Bremenu.

Osim toga, dodaje Lemper, brodari su i kod narudžbe novih plovila bili oprezni. Na samom početku pandemije u protekloj godini neke su narudžbe, kako kaže, bile odgođene.

“Najveća briga s kojom se trenutno suočavamo je činjenica da na tržištu stvarno više uopće nema brodova”, napominje Haupt iz Hapag Lloyda. I dodaje da trenutno nije moguće ni dodatno „iznajmljivanje” (charter) brodova.

“Svi brodovi koji mogu prevoziti kontejnere i koji ne moraju biti u brodogradilištima, u ovom trenutku plove. Svi raspoloživi kontejneri su također na putu”, potvrdio je i Ralf Nagel iz Udruženja njemačkih brodara (VDR).

Ogromna potražnja, manjak radnika

Nije samo problem da ima premalo brodova – zbog ogromne potražnje i korone ima sve više logističkih problema u lukama i prilikom transporta do krajnjeg cilja. U Los Angelesu brodovi moraju čekati desetak dana prije nego što uopće smiju uploviti u luku.

Manjak radnika zbog lockdowna, bolovanja i karantena dodatno povećavaju probleme. Zbog pandemije se zna dogoditi da kompletna posada „zapne” na moru.

“Oko 400.000 mornara se nalazi na brodovima na kojima ih nitko ne može zamijeniti”, kaže Hartmann iz VDR-a.

Još jedna nuspojava ove priče – vlada nestašica praznih kontejnera. Zbog svih tih kašnjenja u lukama, na kanalima i prilikom transporta na kopnu, kontejneri su sad puno duže na putu nego inače.

Samo u siječnju su brodovi Hapag Lloyda na najfrekventnijim rutama u smjeru Dalekog Istoka u prosjeku na cilj stigli sa 170 sati zakašnjenja. To je oko sedam dana. Na pacifičkim rutama im je trebalo čak 250 sati više nego inače.

Kontejneri osim toga više vremena provode kod mušterije prije nego što ih se može “obraditi”.

“U prošloj godini i početkom ove godine mi smo nabavili 300 tisuća novih kontejnera, ali čak ni to nije dovoljno”, kaže Haupt.

Kupovina novih kontejnera je jedna opcija, ali ona nije baš moguća – jer i proizvođači kontejnera rade s maksimalnim kapacitetima, a i cijene su jako porasle, kaže Haupt.

Visoka potražnja u kombinaciji s ograničenom ponudom rezultira jakim porastom cijena transporta. Sretnici su oni koji su prije booma sklopili dugoročne ugovore.

Ako nisu primorani produžavati svoje ugovore i pregovarati oko novih uvjeta u ovoj situaciji, njih taj porast cijene usluge ne pogađa.

Ali svi oni kojima su kratkoročno potrebni transportni kapaciteti, moraju duboko posegnuti u džep i biti sretni ako uopće dobiju šansu da im netko preveze robu.

Cijene rasle 3-4 puta

“Trenutno je gotovo nemoguće kratkoročno pronaći kapacitete na nekom brodu”, potvrđuje Haupt.

Cijene transporta robe su sada otprilike tri do četiri puta veće nego prije godinu dana, dodaje Haupt. Pogotovo kod tereta iz Kine.

Ali ima još uvijek i regija kod kojih se cijene gotovo nisu uopće mijenjale, kaže sugovornik DW-a. U prosjeku je vozarina kod Hapag Lloyd porasla za 4% u odnosu na 2019.

Najveća njemačka brodarska kompanija Hapag-Lloyd je zbog booma zabilježila vrlo dobru poslovnu 2020. U tekućoj godini ovaj koncern očekuje osjetan rast profita. U prvom kvartalu bi (prije kamata i poreza, EBIT) mogla biti ostvarena dobit od minimalno 1,25 milijardi eura.

Prošle godine je u istom kvartalu dobit bila osjetno manja – za 160 milijuna eura. I najveća svjetska brodarska (kontejnerska) kompanija Maersk u četvrtom je kvartalu prošle godine zabilježila operativnu dobit od 2,71 milijardi dolara (oko 2,23 milijardi eura).

Danci očekuju da bi u ovoj godini dobit mogla dodatno porasti.

“Trenutno su nam puni brodovi koji stižu iz Kine, koji plove prema SAD-u i Europi”, priča Haupt iz Hapag Lloyda.

On očekuje da bi velika potražnja mogla potrajati do travnja. Ne može se očekivati da će ovako izraženo potrošačko raspoloženje potrajati cijelu godinu, smatra on: “Ovo je jedna iznimno volatilna industrija.

Posljednjih godina i desetljeća smo često bili u situaciji da kola odjednom krenu nizbrdo. I da onda odjednom sve krene uzbrdo!”.

Hapag Lloyd već misli na buduću dobru fazu – firma je prije Božića naručila šest novih kontejnerskih brodova. Oni neće i ne mogu biti od koristi za sadašnji boom. Brodovi će naime biti isporučeni tek 2023, piše Deutsche Welle.