ZAGREB – Predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus upozorio je u utorak na komemoraciji za žrtve Holokausta održanoj na zagrebačkom Mirogoju da negiranje Holokausta ostaje bez sankcija te da židovska zajednica svjedoči kulturocidu.

Drugi put mirno promatrate kako nestajemo, rekao je Kraus, zaključivši dio svoga govora o stanju Židova u Hrvatskoj danas kojeg po njemu obilježava sve manji broj ljudi, ali i uništavanje njihovih tragova ekshumiranjem židovskih grobnica i grobalja, što omogućuju zakoni nakon što vlasnici deset godina na plaćaju grobno mjesto.

Prema Krausu, u posljednje vrijeme na Mirogoju je ekshumirano više od tri i pol tisuće zemnih ostataka, nakon čega se mijenjaju obilježja na grobnicama i one gube raniji identitet.

Svjedočimo kulturocidu i čeka se da nestanemo, upozorio je Kraus.

Podsjetio je da je od nacizma, fašizma i ustaštva stradalo šest milijuna Židova, među kojima i milijun i pol djece. Na području Nezavisne Države Hrvatske pobijeno je 35 tisuća Židova, odnosno 80 posto njih.

Progoni u NDH počeli su pet dana nakon proglašenja, a bilo je osnivano više od 50 logora o čemu se, kazao je Kraus, ne želi javno govoriti.

U općoj javnosti, ali i u obrazovnom sustavu po njegovim riječima prisutno je negiranje Holokausta, što ne samo da ostaje bez sankcija već se takve osobe bira na najviše funkcije, čak i na položaj dekana.

Naglasio je da Židovi ne odustaju od zahtjeva za kažnjavanje negiranja zločina i pozdravio strože izmjene Zakona o prekršajima koje za isticanje simbola koji potiču na mržnju previđaju kazne od 700 do 4000 eura.

Podsjetio je na potpisivanje sporazuma Hrvatskog nogometnog saveza o uključivanju u borbu protiv diskriminacije, rasizma i antisemitizma te izrazio nadu da će taj sporazum djelovati i da će, u slučaju da publika nastavi s njegovim kršenjem, HNS prekinuti utakmicu.

Tijekom komemorativne svečanosti za Jom HaŠoa, odnosno Dan sjećanja na žrtve Holokausta, pred skulpturom Mojsija na groblju Mirogoj u organizaciji Židovske općine Zagreb zapaljene su svijeće te su položeni vijenci.

Pored predstavnika židovskih zajednica vijence su položili predsjednik Republike Zoran Milanović, potpredsjednik Sabora Željko Reiner i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, kao i četvoročlana delegacija Grada Zagreba.

Također, vijence su položili predstavnici veleposlanstva u Hrvatskoj, predstavnici nacionalnih manjina i drugi.

Potom je glavni rabin u Hrvatskoj i vrhovni rabin Crne Gore Lucian Moše Prelević održao molitvu za žrtve holokausta.

Zajednica Bet Israel u utorak je obilježila Dan sjećanja na žrtve Holokausta i junaštva židovskog naroda, Jom HaŠoa veHagvura, prilikom kojeg su uzvanici, uključujući gradonačelnika Tomaševića i ministra Fuchsa ispred spomen ploče položili kamenčiće u čast žrtvama.

Komemoracija na Glavnom kolodvoru ispred spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima počela je paljenjem šest svijeća i minutom šutnje u čast žrtvama Holokausta, a završena je molitvom glavnog rabina zajednice Bet Israel Kotel Dadona i čitanjem imena stradalih židovskih žrtava.

Predsjednik Bet Israela Danjiel Benko objasnio je kako se na današnji dan prisjećamo žrtava nacizma.

“Ljudi kojih se ovdje prisjećamo su građani Hrvatske koji su tijekom drugog svjetskog rata opljačkani od strane lokalnih nacista, te su s ovoga mjesta odvedeni i ubijeni”, kazao je.

Upozorio je kako totalitarizam funkcionira putem sile, nasilja i ubojstva, a onaj koji se usudi reći ‘ne’ postaje predmet nasilja, pritom istaknuvši da živimo u vremenu sve veće afirmacije totalitarnih ideja i nasilja.

Gradonačelnik grada Zagreba Tomislav Tomašević istaknuo je dan sjećanja na stradanje, ali i na junaštvo židovskog naroda.

“Riječ je o stradanju šest milijuna Židova u Holokaustu, ali isto tako i junaštvu koje je iskazano pobunama u brojnim gradovima, posebno ustankom u židovskom getu u Varšavi”, rekao je Tomašević.

Istaknuo je kako ne smijemo zaboraviti da su se stradanja dogodila i unutar Hrvatske u sklopu nacističkog i ustaškog režima, te kako su brojne žrtve bili i Romi, Srbi, ljevičari.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da se sjećanjem na žrtve holokausta, te stalnom edukacijom mladih generacija postiže zajedničko suočavanje i preuzimanje odgovornosti za stradale u našoj državi.

Naglasio je da je poučavanje o holokaustu vrlo važna tema za Hrvatsku, ali i cijelu Europu pošto ono sadrži bitne lekcije za budućnost. “Postoje slučajevi u kojima se holokaust minimalizira te čak i poriče, a najbolji odgovor je upravo obrazovanje o holokaustu i izgradnja demokratske i tolerantne države”, objasnio je.

Ministar se osvrnuo i na ulogu Hrvatske koja trenutno predsjedava Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), te istaknuo da će Hrvatska biti predvodnica globalnih nastojanja u borbi protiv antisemitizma.

Podsjetio je i na zaključke Vlade iz siječnja kojima se usvojene radne definicije antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu, te antiromskog rasizma i diskriminacije.