Klimatska kriza jedno je od najvažnijih pitanja današnjice, pa time i jedna od ključnih tema novog saziva Europskog parlamenta. To pokazuje i anketa u kojoj su europski građani naveli djelovanje protiv klimatskih promjena kao jedan od četiri glavna prioriteta kojima bi se Europski parlament trebao pozabaviti u svom radu. Debatu o temama koje se tiču klimatskih pitanja, u kojoj su predstavnici stranaka i lista koje se natječu na izborima za Europski parlament, organizirao je Klimatski portal u partnerstvu s Društvom za oblikovanje održivog razvoja Hrvatske, inicijativom Znanstvenici za klimu te Europskim klimatskim paktom.

Sudjelovali su Slaven Dobrović iz Domovinskog pokreta, Vedran Horvat iz Možemo!, Nikola Kožul sa Z liste – nezavisne liste Nine Skočak i Matija Posavec s Fairplay liste. Svi sudionici složili su se oko toga da je nužno smanjiti emicije stakleničkih plinova do 2030. godine, kako bi se izbjeglo podizanje prosječne Zemljine temperature za više od jedan i pol stupnjeva Celzijevih.

Slaven Dobrović naglasio je kako je taj cilj opravdan i nužan, ali je istaknuo kako to nije prosta računica manje ugljena – manje emisija. Posavec je istaknuo kako u Hrvatskoj neki procesi prilagođavanja klimatskih promjena idu presporo, poput ulaganja u željeznice koja bi bila važan iskorak. Ulaganje u nuklearnu energiju kao dio tranzicije prema čistoj energiji sudionici nisu vidjeli kao sjajno rješenje, te su naveli kako je to prije svega ekonomski neisplativo.

– Ne zalažemo se za nuklearnu energiju. Smatramo da je pametnije, umjesto da se sva jaja stave u istu košaru, da se sektor podijeli na više obnovljivih izvora. Građani će tako biti vlasnici svoje energije. Kad govorimo o Krškom, veliki je rizik u budućnosti hoće li vodostaj Save biti dovoljan za njezino funkcioniranje, naglasio je Kožul.

Složni su bili i oko uvođenja nameta za kinesku tehnologiju koja bi mogla ubrzati tranziciju prema čistoj energiji, jer smatraju kako je svim građanima Unije važno da se zaštiti domaća industrija i ekonomija, ali i da EU tako može pokazati gospodarsku snagu. Niti pitanje poljoprivrede u Hrvatskoj nije ih posvađalo – naveli su da su poljoprivrednici sad gubitnici zelene tranzicije zbog lažne dileme zaštite okoliša i prirode i nekih njihovih ekonomskih interesa.

Zalažu se da se više resursa dodijeli malim i srednjim poljoprivrednicima i da se ohrabri njihov prelazak na organsku poljoprivredu ili druge oblike koji nisu ekološki štetni. Ipak, na pitanje oko toga trebaju li granice Europske unije biti otvorene za klimatske migrante, kandidati nisu bili usuglašeni. Horvat je naveo kako treba uvesti posebnu kategoriju klimatskog azila koja bi omogućila status takvim izbjeglicama. Dobrović je pak istaknuo da ako Europa i Hrvatska žele očuvati civilizacijski identitet, pitanje migracija treba staviti pod kontrolu, a Posavec je rekao kako je nadzor potreban, ali da ne treba zatvarati granice. Kožul je naglasio potrebnu humanosti.

– Ljudima na granicama treba omogućiti prolaz. Što se tiče budućih izbjeglica, EU mora ulagati u ta društva, njihovu ekonomiju, obnavljati  gradove kako do migracija ne bi došlo, zaključio je Kožul.