ZAGREB – Sindikati koji predstavljaju zaposlene u državnoj upravi i javnim službama poslali su Vladi odbijenicu na njezin prijedlog da se odreknu povećanja osnovice za izračun plaća od dva posto koja im pripada od 1. lipnja, božićnice i regresa. Isto su postupili i sindikalni predstavnici prosvjetara i policije kojima je predlagano da odustanu od dogovorenih povećanja koeficijenata i dodatka na plaće, potvrdio nam je to predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.

Takav je potez sindikalnih čelnika bio najavljen i očekivan, a Ribić kaže da je sada na potezu Vlada koja treba odrediti termin za nove pregovore i dati novu ponudu sindikatima. O tome što bi Vlada mogla sada ponuditi sindikatima, Ribić ne želi nagađati, a u Vladi još nisu spremni govoriti.

Svima zaposlenima u javnom sektoru, odnosno državnoj upravi i javnim službama, osnovica za plaće bi prema prošlogodišnjem dogovoru Vlade i sindikata trebala 1. lipnja rasti dva posto te još toliko od 1. listopada.

Uz to, prosvjetarima bi koeficijenti od lipnja trebali biti jedan posto veći, kao i dodatak u osnovnoj plaći za policijske službenike sa SSS za jedan posto. Dodatak u osnovnoj plaći za policijske službenike sa VŠS i VSS trebao bi od 1. rujna rasti za tri posto.

Čeka se potez Vlade

Vladin je prijedlog bio da se ta povećanja suspendiraju te da se svih 250 tisuća zaposlenih odrekne božićnice, regresa i jubilarnih nagrada, čime bi država uštedjela od milijardu do milijardu i 200 milijuna kuna u ovoj godini.

Najveći dio te uštede otpada na regres i božićnicu koji bi od ove godine trebali iznositi po tisuću i pol kuna. Uskrata božićnice i regresa državi bi donijela 750 milijuna kuna.

– Svi sindikati su te Vladine prijedloge odbili, sada čekamo novi prijedlog Vlade i novi termin za razgovore. Ali ne znam što bi to Vlada mogla ponuditi da to suvislo argumentira. Što je cilj takve mjere, da se dodatno smanji potrošnja u državi, sada kada svi upozoravaju da je najvažnije održavati domaću potrošnju ako želimo podići gospodarstvo nakon što je stajalo dva mjeseca, kaže Ribić.

Na pitanje jesu li se spremni odreći božićnice i regresa jer tako neće izgubiti rast plaća koji je teško kasnije nadoknaditi, Ribić odgovara da bi tako financijski najviše bili pogođeni oni koji najmanje zarađuju.

– Vladi čak nije palo na pamet ni to da u situaciji kad je turizam u takvoj krizi, da ponudi pretvaranje regresa u vaučere pa da ga ljudi mogu potrošiti u domaćim ugostiteljskim ili hotelskim objektima. To bi značilo da o nečemu konstruktivno razmišljaju i da im rezanje nije samo sebi svrha, kaže Ribić.

Predizborno vrijeme

Vlada više ne može, s obzirom na to da je Sabor jučer raspušten, predložiti ni Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava, kako je to napravila Vlada Zorana Milanovića 2012. godine, ili Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, što je učinila ista Vlada 2015. godine.

Eventualno bi, jer sada ima ovlasti donositi uredbe sa zakonskom snagom, mogla božićnicu i regres uskratiti zaposlenima u javnim službama donošenjem takve uredbe.

Uz to bi mogla mijenjati uredbe kojima se određuju koeficijenti i dodaci jer o njima ionako odlučuje Vlada, no Ribić je uvjeren da neće učiniti ni ovo posljednje jer je Hrvatska ušla u predizborno vrijeme, a podsjeća i da je premijer Andrej Plenković više puta ponavljao da mu je cilj smanjiti troškove kroz dogovor sa socijalnim partnerima.

– Ne vjerujem da će Vlada posegnuti za tim da donese uredbu koja bi imala zakonsku snagu dok Sabor ne zasjeda da bi tako zaposlenima uskratila božićnicu i regres. Koeficijente Vlada određuje Uredbom i onda Vlada tu Uredbu može mijenjati, ali mislim da neće to učiniti.

Očekujem da će shvatiti da nam moraju ponuditi nešto konstruktivno, nešto što će državi donijeti koristi, te da neće nuditi rezanje koje je samo sebi svrha, kaže Ribić.

Ne bude li povećanja plaće, bit će tužbi

Vilim Ribić podsjeća na to da su njihovi članovi već dobili i prvostupanjske i pravomoćne presude jer im je Vlada uskratila povećanja plaća 2016. godine, kad su im trebali vratiti uskraćenu povišicu od šest posto.

Ribić kaže da očekuje po tom pitanju i odluke Vrhovnog suda, onako kako su donijeli odluku o tome da liječnici imaju pravo na plaćene dodatke i kod obračunavanja prekovremenih sati.

Nedavno je ministar zdravstva Vili Beroš sa sindikatima u zdravstvu potpisao takav dodatak, a najavio je i da će predložiti kako riješiti pitanje neisplaćenih dodatka od oko milijardu kuna.

Slično bi svojim tužbama mogli postići i ostali zaposleni, a to bi državu moglo koštati oko dvije milijarde kuna zaostataka, pa bi Vlada valjda trebala voditi računa i o tome prije bilo kakvog jednostranog raskidanja sporazuma i ugovora sa sindikatima.