IZVJEŠĆE HALMED-a

Od osipa, do invaliditeta i smrti. Lani u Hrvatskoj zaprimljeno čak 3.900 prijava sumnji na posljedice lijekova

Ljerka Bratonja Martinović

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Najviše se prijavljenih nuspojava – više od 1.700, odnosilo na citostatike, a gotovo tisuću na lijekove za živčani sustav koji su visoko na ljestvici potrošnje lijekova u Hrvatskoj. Na trećem mjestu bili su antibiotici



Lani je HALMED zaprimio ukupno 3.900 prijava sumnji na nuspojave lijekova, što je za 13 posto manje u odnosu na 2022. godinu, kada ih je zabilježeno 4.485. Na razini Europske unije također se bilježi pad broja prijava sumnji na nuspojave, odnosno povratak na brojke prijava u godinama prije pandemije COVID-19. Evidentirano je i 179 prijava sumnji na nuspojave cjepiva, od toga 34 koje se odnose na cjepiva protiv bolesti COVID-19. U jeku pandemije, godišnji je broj prijava sumnji na nuspojave cjepiva, uglavnom onog protiv koronavirusa, prelazio 6.000, a ukupan je broj nuspojava gotovo dosegnuo 10.000.


Najčešće prijavljene nuspojave u 2023. godini bile su mučnina, pretjerana pospanost, proljev, vrućica i povišena tjelesna temperatura, a onda i svrbež, glavobolja, osip, crvenilo, bol u abdomenu i povraćanje. Sve su to nuspojave karakteristične za klasične sintetske lijekove, obično su blagog karaktera te prolaze za nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje, primjerice analgeticima i antipireticima.


Liječničke prijave


Najveći udio prijava u 2023. godini stigao je od liječnika (63 posto), i to mahom bolničkih, 16 posto prijava podnijeli su farmaceuti, a pacijenti 14 posto. Nuspojave lijeka češće prijavljuju pacijentice, koje podnesu oko 60 posto svih prijava pacijenata. Najviše se prijavljenih nuspojava – više od 1.700, odnosilo na citostatike, a gotovo tisuću na lijekove za živčani sustav koji su visoko na ljestvici potrošnje lijekova u Hrvatskoj. Na trećem mjestu bili su antibiotici, no broj prijavljenih nuspojava za ovu skupinu lijekova prepolovio se u odnosu na 2022. godinu. Lani je zabilježeno i nešto manje ozbiljnih nuspojava lijekova u odnosu na godinu ranije, pa je tako 46 posto ukupno zaprimljenih prijava klasificirano kao ozbiljno, dok ih je godinu ranije bilo 49 posto. Ozbiljne nuspojave lijekova, koje u rijetkim slučajevima mogu rezultirati trajnim posljedicama – invaliditetom i smrću, najčešće prijavljuju upravo liječnici, dok su pacijenti prijavili svaku desetu nuspojavu koja je okarakterizirana kao ozbiljna.




U 2023. godini HALMED-u je stiglo 1.778 prijava sumnje na ozbiljnu nuspojavu lijeka, što znači da je gotovo svaka druga prijava klasificirana kao ozbiljna. Prijavljen je 71 slučaj u kojem se nuspojava lijeka povezuje sa smrtnim ishodom, što je značajno manje u odnosu na 2022. godinu, kad je takvih prijava bilo 178. U 85 slučajeva prijavljena je sumnja na nuspojavu koja ugrožava život, a u 358 slučajeva zbog nuspojave lijeka bila je potrebna hospitalizacija. U 22 slučaja invalidnost se povezuje s nuspojavom lijeka. U većini smrtnih slučajeva koji se povezuju s primjenom lijeka pacijenti su imali tešku bolest, primjerice karcinom, nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa, zbog čega je teško razlučiti je li smrt bila posljedica progresije bolesti ili primjene lijeka, ističu u HALMED-u.


Najviše iz Zagreba


HALMED je i u 2023. godini iz svake županije zaprimio barem jednu prijavu sumnje na nuspojavu. Najviše prijava zaprimljeno je, kao i prethodne dvije godine, s područja Grada Zagreba, ukupno 850. Primorsko-goranska županija nalazi se na drugom mjestu s 221 prijavom, dok se na trećem mjestu nalazi Splitsko-dalmatinska županija s 216 prijava. U nuspojave su ubrojene i neke koje je HALMED u 2023. godini zaprimio od Instituta za medicinska istraživanja (IMI). Među ukupno 916 prijava otrovanja lijekovima dio se odnosi na predoziranje, pogrešnu primjenu ili zlouporabu lijeka te na profesionalnu izloženost lijeku, dok je 420 prijava sadržavalo podatak o nuspojavi lijeka.


– Iako su svi lijekovi i cjepiva prije stavljanja u promet temeljito ispitani u kliničkim ispitivanjima, neke se nuspojave ili njihova učestalost uoče tek nakon stavljanja u promet i početka primjene u velikog broja ljudi. To se osobito odnosi na nuspojave koje su iznimno rijetke, nuspojave koje se javljaju u specifičnih skupina bolesnika ili u slučaju različitih kombinacija primjene s drugim lijekovima, tumače u HALMED-u. Temeljito prikupljanje i veća količina podataka o nuspojavama omogućuju bolji uvid u primjenu lijekova i cjepiva, a zahvaljujući njima mogu se brzo uočiti signali zbog kojih bi eventualno bilo potrebno poduzeti odgovarajuće korake, kao što su nove preporuke ili mjere opreza. Zato iz HALMED-a i dalje pozivaju na prijavljivanje svake sumnje u nuspojavu lijeka jer se time pridonosi boljem razumijevanju utjecaja nuspojava na kvalitetu života, kao i unapređenju sigurnosti primjene lijekova.