Naknade za dugotrajna bolovanja i njegu djeteta od ljeta će biti značajno veće. Prema izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju koje je Ministarstvo zdravstva jučer uputilo u e-savjetovanje, iznos tih naknada raste sa 565 na 995 eura mjesečno ili za čak 76 posto.

Riječ je o prvom povećanju naknada za bolovanja i njegu djeteta ili člana obitelji koje se isplaćuju na teret HZZO-a u zadnjih 18 godina. Zadnji put su se mijenjale 2006. godine, a zbog niskog mjesečnog iznosa naknade koju nakon 42 dana bolovanja danas isplaćuje HZZO, događa se da osiguranici nakratko prekidaju bolovanje samo da bi izbjegli niske iznose naknade koji ne pokrivaju ni osnovne životne troškove.

– Niske naknade za bolovanje oboljelima su bile teret, a poslodavcima nezgodne za poslovnu politiku, jer su zbog kratkotrajnog povratka takvog radnika na posao morali prekidati ugovor o radu s njegovom zamjenom. Ovako se poslodavcu omogućuje kontinuitet zamjene radnika na bolovanju, a njemu dostojanstvo života, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva.

Uvećana naknada iznosit će 85 posto prosječne neto-plaće što bi svim osiguranicima koji koriste dugotrajno bolovanje trebalo osigurati minimalne uvjete za život.

Za tu je svrhu ove godine HZZO osigurao iznos od 60 milijuna eura, a procjenjuje se da će u idućoj godini za veće naknade utrošiti 130 milijuna eura. Prema podacima HZZO-a, dnevno je na bolovanju oko 66 tisuća radnika, Konkretno, u ukupnom trošku dugotrajnih bolovanja 21 posto odlazi na bolovanje za njegu bolesnog djeteta, 35 posto za njegu oboljelog člana obitelji, sedam posto za održavanje trudnoće, a dugotrajno bolovanje zbog neke kronične bolesti odnosi 25 posto ukupnog troška bolovanja koji plaća HZZO. Izmjene zakona, prema najavama Ministarstva, trebale bi stupiti na snagu već u lipnju ove godine.

Ukupna stopa bolovanja danas iznosi 3,7 posto, od toga 1,8 posto na teret poslodavaca i isto toliko na teret HZZO-a. Smanjenje stope bolovanja zbog visokog troška za zdravstveni budžet uvijek je u fokusu aktivnosti zdravstvene administracije pa će se tako, osim redovitih kontrola, poraditi na tome da na dugotrajnom bolovanju ne budu osobe koje mjesecima čekaju dijagnostičke pretrage. U tom cilju stručne skupine u Ministarstvu zdravstva donose nove smjernice upućivanja na dijagnostičke pretrage kojih bi se liječnici morali pridržavati kod pisanja uputnica.

Najčešći su razlog dugotrajnih bolovanja bolovi u lumbalnom dijelu kralježnice, a onda i druge tegobe lokomotornog sustava. Pacijenti koji zbog ove skupine bolesti završe na bolovanju mahom se šalju na magnetsku rezonancu. Čekanje na MR pretragu u pravilu traje mjesecima, što produžuje trajanje bolovanja, pa će se primjenom novih smjernica uvesti prioritetne preglede za pacijente kojima ova pretraga uvjetuje duljinu bolovanja. Prema najavi ministrice Hrstić, pacijent koji je na bolovanju zbog dijagnostike trebao bi dobiti prioritetni termin za dijagnostički postupak.

Također, radna skupina u Ministarstvu zdravstva završila je postupnik za upućivanje na dijagnostičke pretrage, kojim će se postaviti indikacijsko područje za MR lokomotornog sustava i neurosustava. To znači da će se za slanje pacijenta na MR mozga ili kralježnice morati zadovoljiti točno definirane kriterije, a ako im o pretrazi ovisi duljina trajanja bolovanja, na red bi trebali doći prioritetno.

Izuzetke koje se na magnet šalje mimo smjernica morat će se dodatno objasniti.

– Ako pacijent baš želi ići na magnetsku rezonancu, takva će pretraga onda biti na najnižoj razini prioriteta kod izdavanja termina, poručila je ministrica.