Foto Davor Kovačević
Na listama stranaka s kojima se HDZ bori za naklonost konzervativnijih birača, najviše su izmjena pretrpjele one koje je predao Domovinski pokret pa tako na nekima uopće nema kandidata iz 2020. godine
povezane vijesti
Velika većina birača zna kome će na izborima dati svoj glas prije nego što političke stranke objave liste kandidata. Nema puno hrvatskih građana koji iščitavaju imena izbornih kandidata kako bi mogli donijeti odluku koga će zaokružiti na glasačkom listiću. Vjerojatno je malo slučajeva da netko odustane od podrške određenoj stranci razočaran ponudom na njezinoj listi. Pojedini kandidati, istina, mogu privući dodatne birače za neku listu, ali ni to se sigurno ne događa prečesto. Unatoč tome, izborne liste su uvijek zanimljive.
Kada je riječ o velikim strankama, one su zrcalo dinamike koja se odvija unutar njih, pokazuju tko je u četverogodišnjem razdoblju od izbora do izbora napredovao u hijerarhiji, a tko nazadovao ili čak izgubio povjerenje čelništva. Što se tiče malih stranaka, koje nemaju brojno članstvo, liste su uglavnom indikator jesu li one od prošlog izbornog ciklusa uspjele regrutirati poneko novo ime koje bi moglo zaintrigirati javnost i poboljšati njihov rezultat.
Doskočice i pohvale
Na osnovu lista što ih je HDZ u petak predao u Državnom izbornom povjerenstvu, može se prilično precizno zaključiti kako je tko u stranci, u očima premijera Andreja Plenkovića, politički iskoristio prethodni mandat u Vladi i Saboru. Svi HDZ-ovi ministri su na listama, a najniže su Nikolina Brnjac i Radovan Fuchs, oboje tek na sedmom mjestu.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zadržao je prvo mjesto, a odmah iza njega je, kao i prije četiri godine, potpredsjednik Sabora i šef Kluba zastupnika HDZ-a Željko Reiner.
Od troje potpredsjednika Kluba, Josip Borić ostao je sedmi u 8. jedinici, što mu je 2020. bilo dovoljno da kao zamjena za Olega Butkovića uđe u Sabor.
Ništa se nije promijenilo ni za drugog potpredsjednika Miru Totgergelija, smješten je opet na šesto mjesto u 2. jedinici, ali je zato njegova kolegica Branka Juričev-Martinčev značajno skočila, s osmog na četvrto mjesto u 9. jedinici.
Rekordno promaknuće na HDZ-ovoj listi zabilježio je velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji je s 13. pozicije u šestoj došao na četvrtu u prvoj jedinici. Dobro je prošao i Goran Ivanović, poznat u Saboru po doskočicama na račun oporbe i pohvalama premijera Plenkovića, on je u četvrtoj jedinici s 12. prebačen na 6. mjesto. No, laskanje Plenkoviću kada je bio u Saboru nije samo po sebi bilo jamstvo napretka na listi, tako je Rade Šimičević pao s petog na deveto mjesto.
Najviše se srozala potpredsjednica HDZ-a Zdravka Bušić, koja je u četiri godine s prvog mjesta u 11. jedinici dospjela na deveto u 2.
Podulji je popis HDZ-ovaca koji su sasvim nestali s liste, Mario Banožić, Dražen Bošnjaković, Božidar Kalmeta, Nada Murganić, Dražen Barišić, Mario Kapulica, Marija Jelkovac, Mladen Karlić, Marijana Balić, Grozdana Perić, Gari Cappelli, Ante Bačić, Maja Grba-Bujević, Josip Begonja…
Plenković je to objasnio kao uobičajenu rotaciju, ali neki su, poput Kapulice, ispali nakon samo jednog odrađenog zastupničkog mandata, a istovremeno je HDZ-ova lista krcata saborskim veteranima. Novi su na njoj, primjerice, Alemka Markotić, Josip Lucić i Marko Milić.
Umirovljeni generali
Na listama stranaka s kojima se HDZ bori za naklonost konzervativnijih birača, najviše su izmjena pretrpjele one koje je predao Domovinski pokret. Na nekima uopće nema kandidata iz 2020. Nije to nelogično s obzirom na to da je ova stranka u četiri godine promijenila i lidera. Osim toga, DP je koalirao sa strankom Pravo i pravda, pa se mjesta moralo pronaći i za Mislava Kolakušića, prvi u prvoj jedinici, te Ivana Vilibora Sinčića, prvi u 8. jedinici te Ivana Lovrinovića koji je drugi u drugoj jedinici. Zbog Kolakušića se Zlatko Hasanbegović spustio na drugu poziciju na listi.
Saveznik Domovinskog pokreta postao je i donedavni zastupnik HSS-a Željko Lenart, koji je dobio treće mjesto u sedmoj jedinici. Stipo Mlinarić je s devetog u četvrtoj, zarotiran na prvo mjesto u 10. jedinici. Suprotna politička sudbina zadesila je Stephena Nikolu Bartulicu. Nesuglasice s glavnim ljudima DP-a koštale su ga pada s prvog mjesta u šestoj jedinici na tek 13. u drugoj, u kojoj je na čelno mjesto iz Vukovara došao Tomislav Josić. Bivšem zastupniku Domovinskog pokreta Danielu Spajiću je u 4. jedinici umjesto četvrtog dodijeljeno 13. mjesto.
U šestoj jedinici DP ima i komičara Željka Pervana i glumca Dražena Kühna. Svi zastupnici Mosta su na prvim mjestima, osim Ante Kujundžića koji je iza Bože Petrova u 10. jedinici. Povratnik na izbornu listu je Robert Podolnjak, bit će drugi u trećoj jedinici. Mostovom partneru Hrvatskim suverenistima pripala su prva mjesta u trećoj i petoj jedinici, Željko Sačić i Marijan Pavliček, drugo u četvrtoj Vesna Vučemilović, a Marko Milanović Litre pokušat će se u Saboru održati uz pomoć preferencijskih glasova jer je 14. u šestoj jedinici. Zanimljiva je lista Hrvatskog bila u 11. jedinici na kojoj su četiri umirovljena generala, Ljubo Ćesić Rojs, Ivan Tolj, Ivan Kapular i Miljenko Galić.
Ova stranka ima liste u svim jedinicama u Hrvatskoj u kombinaciji s HSP-om i HDSS-om, a na njima je i još jedan umirovljeni general, Željko Glasnović prvi u devetoj, Ante Prkačin, prvi u sedmoj, kao i Bruna Esih, 14. u desetoj jedinici.
Manjinski zastupnici teško gube mandat
Na izborima 17. travnja birat će se 150 zastupnika, jedan je, naime, već poznat. Zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics nema protukandidata i stoga će za njega dan izbora biti lišen stresa.
U identičnoj je poziciji prije četiri godine bio talijanski Furio Radin, ali ovaj put mu se, u njegovom pohodu na deseti mandat, suprotstavlja Corrado Dussich, zamjenik IDS-ovog gradonačelnika Buja. Od ostalih manjinskih zastupnika, koji će vjerojatno iznova imati važnu ulogu u postizbornom razdoblju, veliki favorit je Čeh Vladimir Bilek, kojem je protivnik opet samo Slovak Ivan Komak, kojeg je 2020. uvjerljivo pobijedio.
Troje kandidata SDSS-a također su u lagodnoj situaciji, u jedinici u kojoj biraju pripadnici srpske nacionalnosti nisu im naročita prijetnja nekadašnji kolege Dragan Crnogorac i Srđan Milaković.
Romski zastupnik Veljko Kajtazi ima manju konkurenciju nego na prošlim izborima, a jednog od dva protukandidata, Franju Horvata, već je ranije bez problema porazio.
U okviru 12. jedinice neizvjesna bi jedino moglo biti borba između aktualne albanske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj i Armina Hodžića, s obzirom na to da su se njegovi sunarodnjaci Bošnjaci sada bolje organizirali i njihov je samo još jedan kandidat, Sulejman Tabaković, u utrci. Dakle, u 12. jedinici je potrebno jako malo glasova za osvajanje mandata, koji se potom teško gubi.