ZAGREB – Istek moratorija na kupovinu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj za državljane drugih zemalja Europske unije, koji je s 1. srpnja otišao u povijest, ipak ne bi trebao izazvati veće ili gotovo nikakve potrese na domaćem tržištu poljoprivrednih nekretnina, piše u nedjelju Jutarnji list.

Razloga za to je više, od činjenice da je dobar dio stranaca koji je želio kupiti zemlju u Hrvatskoj to već učinio putem tvrtki koje su ovdje osnovali, do toga da je većina poljoprivrednih parcela u Hrvatskoj usitnjena, što znači da veliki inozemni igrači, kojima za ozbiljan posao treba po nekoliko stotina hektara, ne mogu pronaći svoj interes.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović smatra da za plodnu hrvatsku zemlju u kontinentalnom dijelu neće biti nikakvih problema po tom pitanju, iako će iz psiholoških razloga vjerojatno doći do neke blage korekcije cijena, ali to neće izazvati nikakve potrese na tržištu niti će doći do nekih velikih kupoprodaja. Objašnjava da su svi ozbiljni igrači već registrirali tvrtke u Hrvatskoj i kroz njih kupili ili kupuju zemljišta, a da je za mala gospodarstva i fizičke osobe zbog nereda u katastrima i gruntovnicama ionako komplicirano i teško doći do zemljišta, pa stoga ne očekuje nikakve probleme. No, probleme očekuje u priobalju.

“To vidimo već neko vrijeme, a sada će se, nakon 1. srpnja, dodatno intenzivirati jer su u priobalju cijene poljoprivrednog zemljišta špekulativne i svi razmišljaju da će to sutra-prekosutra postati građevinsko zemljište te da će se apartmanizirati”, kaže Jakopović i dodaje da postoji ozbiljan interes, pogotovo iz Austrije, za kupovinu šuma u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Ni njegov kolega iz Slavonije, Matija Brlošić, ne očekuje probleme kad je riječ o strancima. “Čisto sumnjam da će netko dolaziti ovdje i kupovati po hektar, dva, tri ili deset da bi se počeo baviti poljoprivredom. Oni koji su htjeli, zemlju su kod nas već kupili preko tvrtki…”, kaže Brlošić koji smatra kako su puno veći problem domaći poduzetnici koji se nikada nisu bavili poljoprivredom.

“To su neki trgovci, prijevoznici, odvjetnici…, koji unazad 4-5 godina špekulativno kupuju zemlju očito procjenjujući da će joj cijena porasti, pa da je mogu po znatno višim cijenama preprodavati strancima. No, problem je što su time dvostruko podigli cijenu zemlje i onemogućili nas poljoprivrednike, koji od toga živimo, da je kupujemo”, rekao je Brlošić novinaru Jutarnjeg lista Nikoli Patkoviću.