ZAGREB – Biračima Silvana Hrelje, jedinog saborskog zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, već se isplatio njegov sporazum s Vladom, pa će tako od 1. prosinca 120 tisuća građana, a uglavnom je riječ o umirovljenicima, dobiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države.

Na jučerašnjoj sjednici Vlada je prihvatila Hreljin prijedlog izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju po kojem se podiže prihodovni cenzus na osnovi kojeg građani ostvaruju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje, pa će tako ubuduće taj cenzus po članu kućanstva biti dvije tisuće kuna, a za samca se penje na dvije i pol tisuće kuna.

Rast je to u obje kategorije za više od 400 kuna, odnosno za 25 posto u odnosu na sadašnji cenzus, a ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da će time ubuduće dodatnih 120 tisuća ljudi dobiti policu dopunskog osiguranja na račun države. Državni proračun će to godišnje koštati oko sto milijuna kuna.

Da će Vlada prihvatiti Hreljin prijedlog dalo se naslutiti i iz toga što su među zastupnicima koji su potpisali podršku za slanje zakonskih izmjena u saborsku proceduru bili i brojni HDZ-ovci, a ministar Beroš je kazao da se time određuje primjereniji cenzus za socijalno najosjetljivije.

Obiteljske mirovine

Hreljina podrška Vladi već je rezultirala i time da će se najavljena intervencija u području obiteljskih mirovina, koju je Vlada ugradila i u nacionalni plan oporavka i otpornosti, dogoditi dvije godine ranije nego što je to bilo prvotno zamišljeno, a to bi trebalo donijeti desetpostotni rast mirovina za više od 200 tisuća umirovljenika od 2023. godine.

Sa sjednice Vlade jučer je u Sabor otišao i prijedlog izmjena zakona o trošarinama kojim se obveze plaćanja trošarina oslobađaju mali proizvođači jakih alkoholnih pića, koji godišnje proizvedu do 50 litara za vlastitu potrošnju, potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju.

Takvih je proizvođača u Hrvatskoj više od 38 tisuća, godišnje su plaćali trošarinu od 200 kuna, a država će izmjenama zakona u proračunu izgubiti oko pet milijuna kuna godišnje.

Trošarina na alkohol neće se plaćati ako se on upotrebljava u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda ili u proizvodnji dodataka prehrani. To se prvenstveno odnosi na proizvođače tinkture propolisa, odnosno pčelare te druge proizvođače dodataka prehrani.

Uz to, prijedlogom izmjena zakona o ugostiteljskoj djelatnosti produljuje se do kraja 2024. godine rok valjanosti privremenih dozvola za objekte zbog legalizacije, a iznajmljivačima se omogućuje usluživanje doručka. U Hrvatskoj je takvih privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u objektima koji čekaju legalizaciju čak 15.900 i kad se ona ne bi produljila, smanjili bi se kapaciteti u turizmu, a posljedično bi došlo do gubitka radnih mjesta u takvim ugostiteljskim objektima, ali i do smanjenja prihoda državnog proračuna. Prema sadašnjim pravilima rješenja vrijede do kraja godine, procesi legalizacije do tada neće završiti i Vladi je ostalo jedino produljiti postojeće stanje još tri godine.

Državna jamstva

Do kraja godine produljen je i rok za provedbu programa dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u pandemiji COVID-19. Osim produljenja roka, povećava se i iznos potpora, odnosno državnog jamstva sa sadašnjih 800 tisuća na 1,8 milijuna kuna, a ubuduće će se državno jamstvo davati na stopostotni iznos. Država je do 30. lipnja ove godine izdala 46 državnih jamstava ukupne vrijednosti više od 170 milijuna kuna.

Vlada je, a to nije povezano s prethodno spomenutim programom, odobrila državno jamstvo za kreditno zaduženje Brodotrogir Cruise Trogira, za izgradnju broda Novogradnja 369, kao i jamstvo u korist banke za kreditno zaduženje za izgradnju trupa broda Novogradnja 370. Jamstvo za Novogradnju 369 je u iznosu od 4,32 milijuna eura i pokriva 80 posto kreditnog zaduženja, dok jamstvo za Novogradnju 370 iznosi 551 tisuću eura. Isporuke brodova trebala bi biti u srpnju i rujnu sljedeće godine.

Vlada je u očitovanju Saboru predložila da odbije zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja potpredsjedniku Vlade Zdravku Mariću, čiji su opoziv tražila 34 zastupnika i to zato što je, nakon što je otkriveno da je ljetos bio na jahti riječkog poduzetnika Blaža Pavičića, u javnosti tvrdio da on ne posluje s državom.