ZAGREB – Obnova Zagrebačke katedrale je u završnoj fazi izrade projektne dokumentacije nakon čega slijedi prva faza urgentnih mjera čije trajanje struka procjenjuje na oko godinu dana. Navedene radove financirat će uglavnom Fond solidarnosti. Angažirani stručnjaci vjeruju da će se sva sredstva koja su na raspolaganju uspješno utrošiti u predviđenom razdoblju do lipnja iduće godine.

Zagrebačka katedrala je jedan od najupečatljivijih simbola zdanja oštećenih razornim potresom koji je pogodio glavni grad i okolicu prije nešto više od dvije godine. S obzirom na to da je riječ o jedinstvenoj građevini iznimne identitetske i kulturne vrijednosti, razumljiv je velik interes javnosti za napredak obnove katedrale.

Projektna dokumentacija, koja je u završnoj fazi, sastoji se od 21 projekta u oko 120 ukoričenih mapa. U pripremi su radovi na izvedbi neophodnih skela i podupora, a koje su preduvjet svim daljnjim radovima. Jedan od članova projektantskog tima, konstrukter Mario Todorić je rekao da će zatim uslijediti urgentne mjere za čiju je provedbu pretpostavljeno trajanje od oko godinu dana.

Urgentne mjere

– Prije svega radimo urgentne mjere kako bi se katedrala osigurala od nekontroliranog urušavanja u slučaju dodatnih podrhtavanja tla kao i osigurali uvjeti za sigurno izvođenje radova. Provedbom tih mjera katedrala bi se mogla koristiti na kontroliran i ograničen način, to nam je prioritet, kazao je Todorić pojasnivši da urgentne mjere podrazumijevaju izradu podupora po cijelom tlocrtu katedrale, izradu fasadnih podupornih i radnih skela, demontažu oštećene skele na južnom tornju, montažu novih i viših skela na oba tornja, sanaciju svodova, daljnju kontroliranu razgradnju vrhova tornjeva i drugih elemenata na katedrali kojima prijeti nekontrolirano urušavanje.

Budući da je uslijed potresa katedrala pretrpjela ozbiljna oštećenja, tim okupljenih stručnjaka predviđa da su moguća nekontrolirana urušavanja katedrale, čak i zbog manjih dodatnih podrhtavanja tla, stoga su iz pozicije struke stava da se katedrala ne može koristiti dok se ne stvore sigurnosni uvjeti. Todorić nam je kazao da je izvorno stanje katedrale bilo neadekvatno za djelovanje potresa te da je sreća što Zagreb nije pogodio jači potres, primjerice poput petrinjskog, jer bi u tom slučaju zasigurno ostala i bez tornjeva i bez svodova. Stoga, namjera angažiranih stručnjaka je ne samo vratiti katedralu u izvorno stanje, već i izvesti pojačanja kojima će katedrala biti pouzdana na djelovanje budućih potresa, a kojih će zasigurno biti u ovim seizmički aktivnim područjima.

Velik stručni tim

Budući da je katedrala nastajala u različitim razdobljima i građena je od različitih materijala, bilo je neophodno izvesti detaljne istražne radove i ispitivanja kako bi se utvrdili parametri gradiva za potrebe izrade složenih proračunskih modela. Obnova katedrale okuplja širok tim ljudi s različitih područja, od projektanata okupljenih oko konzorcija, Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Projektnih ureda Toding, Studija Arhing i Foretić, do seizmologa, geologa, geomehaničara, ali i Šumarskog te Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Iako je potres oštetio zahtjevne građevine poput katedrale, zahvaljujući naslijeđenim iskustvima obnove kulturne baštine Dubrovnika, Stona, Hvara, Šibenske katedrale…, u Hrvatskoj raspolažemo kvalificiranom radnom snagom. Međutim, kako se radi o obnovi izuzetne građevine, pažnju su joj poklonili i svjetski stručnjaci poput konzultanata i drugih stranih sveučilišta i institucija pri čemu je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Kanadi, Italiji i Portugalu. Svi akteri obnove sinergijski djeluju na ovom iznimno važnom projektu.

Okupljeni stručnjaci vjeruju da bi katedrala za korištenje i bogoslužja mogla biti otvorena do Božića.
– Prošli Božić je bio prvi nakon stoljeća da se u katedrali nije održalo bogoslužje. Pa ipak, apelira se na razumnost jer si kao društvo, bez obzira na to što je riječ o katedrali, ne možemo dopustiti ugrožavanje ljudskih života, kaže Todorić iz čega je razvidno kako je sigurnost imperativ oko kojeg je tim stručnjaka beskompromisan, unatoč tomu što je katedrala za čitav Zagreb predstavlja i značajan izvor prihoda zahvaljujući turistima kojima je itekako atraktivna pored i drugih građevina kulturne baštine, jer su to objekti koji reprezentiraju hrvatski identitet i kulturnu baštinu.

Nevidljivi zahvati

– Potres koji se dogodio u Zagrebu je prvi jači potres koji je pogodio katedralu nakon 1880. kad je bio »Veliki potres« pri čemu se urušio dio katedrale i svodova. Tada je angažiran Hermann Bolle te je katedrala izgrađena u ovom obliku, dogradnjom sjevernog tornja, kaže Todorić. Naime, Zagrebačku katedralu su u ono vrijeme gradili najbolji stručnjaci s jednako tako najboljim materijalima koje su su imali na raspolaganju. Dakako, nije krivnja graditelja toga doba što nisu imali spoznaje o gradnji građevina otpornih na potres.

Todorić se osvrnuo i na stalnu uključenost i suradnju s konzervatorskim i restauratorskim zavodima koja je nužna. Pored planiranih ojačanja kojima bi se katedrala osigurala na djelovanje potresa, cilj je sačuvati izvorni oblik i spomeničku vrijednost katedrale. Svi zahvati ojačanja koji se rade uglavnom će biti nevidljivi korisnicima i posjetiteljima, izvodit će se iznad svodova, u zoni krovišta te unutar tornjeva i zvonika što omogućava očuvanje vizualnog identiteta katedrale uz istovremeno postizanje dostatne otpornosti na potres.