Manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2020. godini iznosio je 27,5 milijardi kuna, što je 7,4 posto BDP-a, objavio je jučer Državni zavod za statistiku u Izvješću o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj.

Najbolje to pokazuje kakav je udar na javne financije imala koronakriza jer je, usporedbe radi, u 2019. godini država imala proračunski višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a.

Pandemija je zapravo nakon tri godine plusa u državnim financijama proračun gurnula u minus koji je ipak bio nešto manji od predviđanja, a jednako tako je nakon nekoliko godina snižavanja javnog duga uzrokovala njegov rast na 329,7 milijardi kuna, odnosno 88,7 posto BDP-a, krajem prošle godine.

Višegodišnji trend proračunskog plusa i smanjenja javnog duga prekinut je zbog smanjenja gospodarske aktivnosti koja je ponajprije utjecala na pad poreznih prihoda i socijalnih doprinosa, ali i izdataka za pomoć gospodarstvu.

– Trend smanjivanja udjela mastrihtskog duga u BDP-u, koji je trajao od 2013., naglo je preokrenut zbog krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19, napominju iz DZS-a. Analitičari RBA-a u svom osvrtu na izvješće DZS-a ističu da je proračunski manjak opće države u 2020. godini od 27,5 milijardi kuna bolji rezultat od njihovih očekivanja.

– U 2021. godini očekujemo smanjenje manjka proračuna opće države na 4,2 posto BDP-a, koji će biti posljedica bržeg rasta prihoda nad rashodima koji su i dalje pod pritiskom zdravstvenog sustava, ali i obveza proizašlih iz kolektivnih ugovora prema zaposlenicima u državnim i javnim službama.

U uvjetima rasta gospodarstva javni dug u odnosu na BDP trebao bi zabilježiti smanjenje prema razinama oko 87,5 posto BDP-a, izračunali su u RBA-u.

Napominju da je Europska komisija potvrdila da će u 2021., a najvjerojatnije i tijekom 2022. godine, zadržati klauzulu o odstupanju od proračunskih pravila što EU članicama omogućava fleksibilnost u borbi s pandemijom bez prijetnje da će ući u Proceduru prekomjernog manjka.