Najviše zaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji radi u djelatnosti trgovine, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku o broju zaposlenih. Od 112.191 radnika zaposlenog u PGŽ-u na kraju ožujka, njih čak 17.062, što je 15,2 posto, bili su zaposleni u trgovini na veliko i malo.

Gotovo svaka šesta plaća koja je došla u kućanstva Primoraca i Gorana zarađena je u trgovini.

Iako se ni na razini cijele države nijedna grana po broju zaposlenih ne može natjecati s trgovinom, broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, kad se zbroje sve njezine grane, ipak je najjači po broju radnika jer oni dosežu udio od 16,7 posto u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj.

U PGŽ-u prerađivačka industrija zapošljava 12 posto svih zaposlenih u pravnim osobama. Podaci po županijama govore da je, uz nekoliko postotnih bodova razlike, takvo stanje u svim županijama koje imaju otprilike isti broj nezaposlenih kao PGŽ, gdje je stopa nezaposlenosti 6,1 posto i manja je od nacionalne razine.

Detaljniji podaci

Osam županija ima manju stopu nezaposlenih od PGŽ-a i uglavnom je riječ o županijama koje imaju veći udio zaposlenih u prerađivačkoj industriji od PGŽ-a. Tako je, primjerice, u Varaždinskoj županiji od 69.630 zaposlenih, njih gotovo 24 tisuće, što je više od 34 posto, zaposleno u prerađivačkoj industriji.

U Varaždinskoj županiji stopa nezaposlenosti u ožujku je bila tri posto, što je upola manje od stope nezaposlenosti u Primorsko-goranskoj županiji.

Čak i u Istarskoj županiji, koja je možda i više od Primorsko-goranske okrenuta turizmu, najveći broj zaposlenih je u prerađivačkoj industriji koja zapošljava 14,3 posto Istrana.

Nešto manje ljudi u pravnim osobama te županije zaposleno je u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića. Istarska županija ima stopu nezaposlenosti od 3,8 posto.

Podaci DZS-a o broju zaposlenih na nacionalnoj i na županijskim razinama pokazuju da je taj broj ove godine u ožujku nešto veći nego lani, konkretno u PGŽ-u je tri tisuće zaposlenih više nego prošlog ožujka, što je povećanje od oko 2,5 posto, dok je na nacionalnoj razini broj zaposlenih veći za 48 tisuća, odnosno za oko tri posto.

U odnosu na ožujak 2020. godine, prije samog početka pandemije u Hrvatskoj, broj zaposlenih u PGŽ-u je jednak, dok je na nacionalnoj razini povećan za jedan posto.

Iako nisu tako aktualni kao podaci o broju zaposlenih po županijama. DZS je konačno prikupio i objavio malo detaljnije podatke o plaćama.

Oni se odnose na ožujak prošle godine, ali teško da se išta radikalno promijenilo do početka ove godine i prema njima je lani u Hrvatskoj čak 3,7 posto zaposlenih radilo za neto plaću manju od tri i pol tisuće kuna.

Visina plaća

U podacima o visini plaća po djelatnostima možda se skriva i odgovor na pitanje zašto u pojedinim djelatnostima poslodavci ne mogu pronaći radnike u Hrvatskoj, ali ni u susjednim zemljama.

Tako je u građevinarstvu lani čak 11,1 posto zaposlenih imalo neto plaću manju od tri i pol tisuće kuna. Još je dodatno devet posto radnika radilo za plaću od tri i pol do četiri tisuće kuna.

To znači da je u građevinarstvu u kojem se stalno ističe nedostatak radnika čak 20,1 posto zaposlenih u pravnim osobama registriranim za tu djelatnost radilo za neto plaću do četiri tisuće kuna.

U djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane manji je broj radnika nego u graditeljstvu radio za plaću do tri i pol tisuće kuna. U toj je djelatnosti takvih radnika lani bilo 5,1 posto, ali to znači da je lani u ožujku svaki 20. radnik u turizmu radio za iznos koji je bio niži od potpora što ih je država isplaćivala za očuvanje radnih mjesta, a one su iznosile četiri tisuće kuna.

U djelatnosti smještaja i pripreme hrane lani je u ožujku gotovo 30 posto radnika dobivalo plaću do četiri tisuće kuna, odnosno do iznosa koji je država izdvajala kao potporu za očuvanje radnih mjesta.

Koliko se to primijenilo sada kad su nestale epidemiološke mjere i kad turizam ne ovisi o potporama države, pokazat će novi podaci DZS-a.

Čak 44.000 ljudi prima manje od minimalca

Prema podacima DZS-a, čak 44 tisuće ljudi u Hrvatskoj radilo je za plaću manju od tadašnjeg minimalca. Neto plaću manju od četiri tisuće kuna dobivalo je čak 10,1 posto zaposlenih u pravnim osobama, što je više od 120 tisuća ljudi.

To znači da je za plaću manju od četiri tisuće kuna lani u ožujku radilo više ljudi nego što je ukupan broj zaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji.