ZAGREB – Trogodišnji akcijski plan strategije protiv raka, težak 8,5 milijardi eura, upućen je u javno savjetovanje, stručnjaci ga pozdravljaju, no udruge pacijenata kažu da je neodređen, neprecizan te da je iznevjerio njihova očekivanja.

“Ni za jednu mjeru, niti za jednu aktivnost nije imenovana odgovorna osoba, imenom ili funkcijom, niti su izneseni konkretni termini za njezino provođenje”, rekao je Hini o predloženom planu Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Dugoočekivani akcijski plan upućen je u jednomjesečno eSavjetovanje 20. ožujka, više od dvije godine nakon donošenja Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. Predloženi plan odnosi se samo na prve tri godine, do 2025. godine.

“Akcijski je plan ciljano napravljen za period 2023.-2025., kako se, po završetku mandata ove vlade i zdravstvene administracije, ne bi moglo reći da nisu ništa napravili”, ocjenjuje Belina.

Upozorava da je predloženi dokument na nekim mjestima jako neodređen i neprecizan, čak i više od samog Nacionalnog strateškog okvira protiv raka.

Prema Akcijskom planu, kojim bi se Hrvatska trebala pomaknuti s porazno visoke stope smrtnosti od raka, među najvišima u Europi, u unapređenje liječenja od raka planira se u iduće tri godine uložiti ukupno 8,5 milijardi eura iz državnog proračuna i europskih fondova.

Uz ostalo, ciljevi su povećati očekivano trajanje života sa 78,5 na 79,2 godine, smanjiti udio pušača s 22,1 na 20 posto, smanjiti potrošnju alkohola per capita s 8,7 na 8,4 litre, povećati broj osmaša koji se cijepe protiv HPV-a, postići bolji odaziv na probir za rak te uspostaviti niz mehanizama koji će rano otkrivanje i liječenje raka učiniti efikasnijim nego danas.

Konkretno, za smanjenje broja pušača i konzumenata alkohola najavljuju se izmjene porezne politike, smanjenje dostupnosti i edukacija o štetnosti tih navika.

Na ovu mjeru već su stigli komentari u kojima se sugeriraju radikalniji potezi, poput zabrane pušenje na javnim mjestima i u svim ugostiteljskim objektima, pojačan nadzor prodaje alkohola maloljetnicima te uvođenje drastične kazne za prekršitelje.

Tko će pratiti rezultate kampanja i edukativnih programa?

Belina upozorava da se zaboravilo navesti tko će i kako mjeriti koliko su kampanje i edukativni programi utjecali na promjene ponašanja građanstva.

Kao jedna od novina navodi se i uspostava Nacionalne onkološke mreže u koju bi trebale biti povezane sve regionalne i lokalne onkološke ustanove.

“Ne znamo koga povezujemo, niti kako će točno izgledati Nacionalna onkološka baza podataka. Nigdje se ne spominje kako će podaci iz baze kliničkih podataka pridonijeti boljim ishodima liječenja i kako će se njome koristiti kliničari. Tko je odgovoran za kvalitetu unesenih podataka i tko će nadzirati njihovo korištenje?”, ističe Belina.

Nada se da će se u javnom savjetovanju ipak iskristalizirati puno konkretnije odrednice i njihova provedba.

Predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju Stjepko Pleština kaže pak kako je akcijski plan u skladu s onim što je predvidio Nacionalni strateški okvir protiv raka.

“Akcijski plan je sveobuhvatan, od prevencije do rehabilitacije bolesnika, obuhvaća sve segmente liječenja, kirurško i radijacijsko. Ima jasno definirane ciljeve i pokazatelje rezultata, a navedeni su i izvori financiranja”, ističe Pleština.

Na kritike udruga pacijenata da nema konkretnih rokova provedbe, slaže se da ne pišu datumi jer su planovi navedeni samo na godišnjoj razini. Ističe i važnost informatičkog povezivanja svih ustanova bez čega nema analitike i praćenja ishoda liječenja.

Krenula nabava radioterapijske opreme a nemamo radijacijske onkologe

“Ja bih isto volio da su rokovi jasno definirani”, rekao je Pleština koji objašnjava kako je najprije potrebno provesti akreditaciju djelatnosti.

Pozdravlja i što se konačno krenulo s javnom nabavom radioterapijske opreme te se nada da ćemo nabaviti visokosofisticirane uređaje prije nego što propadnu europska sredstva. A rok je kraj 2025.da uređaji budu postavljeni u bolnicama i stavljeni u funkciju.

U Ministarstvu zdravstva kažu da se trenutno nabavlja 21 linearni akcelerator ( tri komada 1f VMAT, 15 komada 2f VMAT i tri akceleratora SBRT), te devet CT simulatora.

Od ostale opreme (brahiterapija, fiksacijska oprema, dozimetrijska oprema) postupak nabave će se pokrenuti naknadno jer je to prateća oprema, dostupna na skladištima.

Plan je sve to umrežiti u jedinstvenu, radioterapijsku mrežu institucija u Hrvatskoj čija bi uloga bila optimizacija korištenja opreme, praćenje kontrole kvalitete radioterapijskog sustava i rezultata liječenja.

Nabavu radioterapijske opreme, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, financira Europska unija u iznosu 84,9 milijuna eura. S dodatnih 10,6 milijuna eura financira se nabava i implementacija opreme za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i Nacionalne baze onkoloških podataka, tako da je ukupno riječ  95,5 milijuna eura, kažu u Ministarstvu zdravstva.

No, Pleština napominje i kako je Hrvatska jedna od rijetkih država koja nema specijalizaciju iz radijacijske onkologije da bi netko na toj opremi mogao raditi.

“Ne znam tko će znati i htjeti raditi na tim novim uređajima”, napominje predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju.