ZAGREB – Ministarstvo pravosuđa uputilo je u javno savjetovanje izmjene zakona o zviždačima kojima bi se trebao olakšati postupak prijave nepravilnosti te poboljšati zaštita prijavitelja.

Novi zakon, kako ističu u Ministarstvu pravosuđa, pridonijeti će daljnjem jačanju pravne zaštite zviždača i podizanju javne svijesti građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa.

Uočene nezakonitosti zviždači će, prema prijedlogu izmjena zakona, moći prijaviti usmenim ili pisanim putem. Pisani put će se unaprijediti u odnosu na dosadašnji i ubuduće će podrazumijevati bilo koji sustav koji omogućuje pisani trag o prijavi, što uključuje i IT alate poput aplikacija. Usmena prijava moguća je putem telefona ili drugog sustava glasovnih poruka, a na zahtjev prijavitelja i sastankom.

Prijaviteljima će na raspolaganju biti modeli unutarnjeg, vanjskog ili javnog otkrivanja nezakonitosti.

Unutarnje podrazumijeva prijavljivanje unutar tvrtke putem povjerljive osobe. Radi se o osobi koja će zaprimati prijave i održavati komunikaciju s prijaviteljem, poduzimati radnje radi ispitivanja prijave i zaštite prijavitelja te pružati informacije o postupcima prijavljivanja nepravilnosti i zaštite zviždača.

Ovaj kanal će morati osigurati svi poslodavci koji zapošljavaju više od 50 zaposlenika, a poslodavci koji imaju između 50 i 249 radnika moći će imati zajednički sustav unutarnjeg prijavljivanja. U ministarstvu ističu da da će se povjerljive osobe i dalje imenovati na prijedlog radnika bilo putem radničkih vijeća, sindikalnog povjerenika ili radnika čime se, kako ističu predlagatelji, osigurava povjerenje radnika u tu osobu, što je jedan od ključnih elemenata u sustavu zaštite zviždača.

Vanjsko prijavljivanje podrazumijeva obraćanje vanjskom tijelu, što će i dalje biti pučki pravobranitelj. Za razliku od dosadašnjeg rješenja, zviždač će nepravilnost moći prijaviti izravno pučkom pravobranitelju neovisno da li je prvo koristio kanal unutarnjeg prijavljivanja.

Javno razotkrivanje nepravilnosti podrazumijeva otkrivanje nepravilnosti javnosti. Prijavitelj će moći javno otkriti nepravilnost ako u okviru unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja nisu poduzete odgovarajuće aktivnosti u predviđenim rokovima ili ako prijavitelj ima opravdan razlog vjerovati da nepravilnost predstavlja opasnost za javni interes, postoji rizik od osvete ili su izgledi da će se nepravilnosti djelotvorno ukloniti niski.

Prijavitelj nepravilnosti će imati pravo na zaštitu koja uključuje sudsku zaštitu, naknadu štete te zaštitu identiteta i povjerljivosti. Zaštitu će uživati i povjerljiva osoba i njezin zamjenik ako su žrtve osvete ili je prema njima pokušan neki od oblika osvete zbog postupanja po prijavi, kao i osobe koje su povezane s prijaviteljem.

Prijavitelju će se štititi identitet i povjerljivost te će mu biti osigurano pružanje adekvatnih informacija i savjeta od strane povjerljive osobe, pučke pravobraniteljice i kroz sustav besplatne pravne pomoći.

Novost u zakonu je i izričito propisivanje inspekcijskog nadzora nad provedbom zakona i propisa koji se donose na temelju njega, a taj nadzor provodit će nadležna tijela sukladno posebnim propisima.

Novost u kontekstu sankcioniranja je uvođenje mogućnosti izricanja prekršajnih sankcija za pokretanje zlonamjernih postupaka protiv prijavitelja nepravilnosti ili povezanih osoba. Predviđeno je da povjerljiva osoba i njen zamjenik te bilo koja druga osoba koja sudjeluje u postupku, prekršajno odgovaraju za kršenje obveza zaštite identiteta i povjerljivosti.

U vezi s dosadašnjom primjenom zakona, u izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu navodi se da je tijekom 2020. postupala po 45 prijava zviždača, od kojih je 13 preneseno iz 2019.