COVID-dodatak na dnevni red je stigao tek mojim dolaskom na mjesto predsjednika HSU-a, u prosincu prošle godine. Pretpostavljam da Hrelja nije mogao osigurati ovaj dodatak za umirovljenike, ja sam, kažem, postavio to pitanje, neizravno je prije nekoliko dana u našem listu Veselko Gabričević, novi predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), kritizirao svoga prethodnika, saborskog zastupnika Silvana Hrelju.

Vlada je, naime, u srijedu donijela odluku o isplati umirovljenicima jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19. Potporu će dobiti oko 850 tisuća umirovljenika, a za isplatu tog jednokratnog novčanog primanja, u državnom proračunu osiguran je iznos od 600 milijuna kuna.

Pravo na jednokratni, tzv. COVID-dodatak imaju umirovljenici, korisnici mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, zatečeni u isplati mirovine za mjesec ožujak 2021., ako im ukupna mjesečna mirovina ne prelazi limit od četiri tisuće kuna te ako nisu zaposleni.

Nije puno, ali veseli

»Nisam sretan visinom COVID-dodatka, ali sam zadovoljan što će on biti isplaćen umirovljenicima, poglavito najugroženijima s jako niskim mirovinama«, rekao nam je tada brigadni general Veselko Gabričević, koji je stranačko kormilo preuzeo 1. prosinca prošle godine od Silvana Hrelje koji se nakon 12 godina odlučio povući s te funkcije.

»Moj moto je da uvijek budem s onima i uz one koji najteže žive i koji su najviše obespravljeni i kojima je najteže. To su za vrijeme Domovinskog rata bili vojnici, a sada su to umirovljenici«, poručio je, između ostaloga, Gabričević nakon izbora na čelo stranke.

»Smatram da imam energije, znanja i sposobnosti i uz potporu naših članova i simpatizera povratiti poljuljani ugled stranke, a samim time stvaraiu se i uvjeti za pravedniji i pošteniji odnos prema svim umirovljenicima od strane onih koji vladaju i vode ovu državu«, jedna je od njegovih poruka uoči izbora na čelo umirovljeničke stranke, koju je preuzeo u vrlo izazovnim vremenima pandemije i uoči lokalnih izbora.

Sada u razgovoru za naš list govori o tome kako namjerava pripremiti stranku za nove izazove i mogući samostalan izlazak na sljedeće parlamentarne izbore, ali i o položaju umirovljeničke populacije u Hrvatskoj čija je situacija dodatno otežana zbog epidemije koronavirusa i njenih posljedica.

Jeste li zadovoljni načinom na koji je Vlada odredila visinu COVID-naknade za umirovljenike?

– Ovaj iznos koji je Vlada odredila da se isplati umirovljenicima kao pomoć u lakšem prevladavanju, odnosno ublažavanju krize u pandemiji izazvanoj koronom nedostatan je da veliki broj umirovljenika pokrije sve rupe u svom kućnom budžetu i s te strane svakako da nisam sretan i zadovoljan.

A s druge strane, velikom broju njih će itekako dobro doći, posebno onima s najnižim mirovinama.

Što mislite o kritikama oporbe da je do toga došlo zbog skorih lokalnih izbora?

– Normalno je da će oporba vrijeme donošenja odluke i tajming isplate COVID-dodatka povezivati s lokalnim izborima, ali je isto tako bilo za očekivati ovakav scenarij. HSU zanima i bori se za bolji standard umirovljenika pa, ako će isplatiti još jedan ovakav dodatak i za drugi krug, vjerujem da se mnogi umirovljenici ne bi bunili.

Treba napomenuti da se oporba u proteklu godinu dana slabo obazirala na težak položaj umirovljenika i jedini glas za njihovu problematiku bio je glas našeg saborskog predstavnika.

Lakše uz vlast

Treba li HSU biti stranka koja će uvijek surađivati s vladajućom strankom bez obzira na to tko to bio?

– Gledajući naša iskustva na lokalnoj razini možemo zaključiti da se problemi umirovljenika uvijek lakše i brže rješavaju u onim sredinama gdje HSU participira u vlasti. Ovo se ne može i ne treba jednoznačno promatrati.

Kakva je vaša suradnja s donedavnim predsjednikom HSU-a Silvanom Hreljom koji je jedini saborski zastupnik stranke?

– Svatko radi svoj posao sukladno Statutu stranke i sukladno programskim načelima.

Postoje li razlike između vas vezano za način suradnje s vladajućom koalicijom?

– Uvijek je dobro da postoje različita mišljenja jer u protivnom sve drugo bi nas vraćalo nazad i u jednoumlje. Ako vas vladajući ignoriraju i ne pokazuju interese za vaše probleme, onda sigurno ne možete surađivati, ali uvijek mora biti mjesta za razgovore i međusobni dijalog.

Rekli ste da od HSU-a želite stvoriti stranku koja može sama izaći na izbore. Kako to mislite postići?

– Svaka politička stranka mora se boriti da može samostalno izlaziti na izbore, bilo lokalne bilo parlamentarne. Svjestan sam činjenice da je to težak put, ali u političkom djelovanju kao i u životu morate uvijek težiti najvišem cilju.

Teško je kada ste godinama uz nekog jer mu vrlo brzo postanete teret kojeg se rješavaju. Poznata je činjenica da su umirovljenici »najbolji« i da ih se svi sjete samo pred izbore radi velikog broja glasova, a poslije izbora ih odbacuju jer nisu u stanju i ne žele ispunjavati velika predizborna obećanja.

Radimo na unutarstranačkom planu koji ćemo pokušati oživotvoriti u naredne tri do četiri godine i nadamo se pozitivnim rezultatima.

Drugi stup

Što mislite o drugom mirovinskom stupu?

– Kada je u pitanju drugi mirovinski stup, stav HSU-a je uvijek bio da ostane, ali taj dio mirovinske reforma predviđao je veće izdvajanje, ali smo još uvijek na pet posto.

Treba li smanjiti ili povećati davanja iz plaća na njega?

– Prema informacijama koje dolaze iz Vlade ovo izdvajanje od pet posto ostaje i dalje. U njemu se nalaze velika sredstva, ali je posebna problematika vezana za to u što se ta sredstva ulažu i je li dobit mogla biti i veća.

Treba li ga možda ukinuti?

– Osobno smatram da ga ne treba ukinuti i da ne trebamo eksperimentirati s tim ili se povoditi za nekim državama kao što su Poljska ili Mađarska.

Treba li doraditi zakonski okvir kako bi se onemogućilo obvezne mirovinske fondove da pokrivaju loše plasman matičnih banaka?

– Što se tiče mirovinskih fondova, normalno je da ima prostora i potrebe za doradom zakonskih okvira.

Država duguje veliki novac veledrogerijama. Bojite li se mogućnosti da se zbog toga poveća participaciju za lijekove, što bi najviše pogodilo umirovljenike?

– Participacija se ne smije povećavati jer sadašnja financijska sredstva su dostatna za pokrivanje troškova. U ovoj krizi i neimaštini kod umirovljenika to bi bilo pogubno raditi, a dug veledrogerijama mora riješiti država.

Standard u padu

Koliko je pandemija bolesti COVID-19 otežala život umirovljenika s obzirom na to da im se sada puno teže doći do liječnika kao i obavljati potrebne pretrage?

– Korona je otežala funkcioniranje zdravstvenog sustava, a poglavito se teško s time nose umirovljenici. Korona je već uzela veliki danak jer broj umrlih je u veličini jednog manjeg grada. Nažalost, to nije kraj.

Je li se u zadnjih pet godina standard umirovljenika povećao ili smanjio?

– Standard umirovljenika je u padu, što nam najbolje ilustrira udio prosječne mirovine od 36,7 posto u odnosu na prosječnu plaću. Ovo ukazuje na to da je njihova kupovna moć manja i da im je život sve teži.

Što mislite o nacionalnoj naknadi i činjenici da je odbijeno više od pola zahtjeva?

– Vlada je predviđala, a tako je u proračunu osigurala, financijska sredstva za oko 20.000 korisnika nacionalne naknade. Međutim, sada je broj korisnika oko 5.000 i oko 2.000 zahtjeva je u obradi.

U Hrvatskoj ima više od 60 tisuća ljudi starijih od 65 godina koji nemaju ikakvog prihoda. Zbog čega se za nacionalnu naknadu javilo samo njih nešto manje od sedam tisuća?

– Možda bi neki izgubili jedan dio onog što primaju kroz razne socijalne naknade pa im to ne odgovara, ali zasigurno je pitanje o kojem se trebaju pozabaviti više oni koji su odgovorni za socijalnu problematiku.

I zadnjih nekoliko godina bilo je tragedija u privatnim domovima za starije. Hoćete li od Vlade tražiti veća ulaganja kako bi se povećao broj državnih domova ili onih u vlasništvu lokalne samouprave?

– Svakako da u državi nema dovoljno smještajnih kapaciteta u domovima za osobe starije životne dobi. Mi smo i do sada rješenje ovog problema potencirali i pokušavali poboljšati situaciju kako na državnoj razini tako i s jedinicama lokalne samouprave pa normalno da nam je među glavnim zadaćama poboljšanje institucionalne skrbi za osobe starije životne dobi.

Dobro je da rade

Kako bi trebalo regulirati rad umirovljenika koji žele raditi?

– Dobro je da imamo umirovljenike koji mogu i koji žele raditi te na taj način namaknuti određena sredstva koja će im omogućiti lakši život. Tamo gdje oni mogu uspješno obavljati poslove, treba im zakonski omogućiti i ne ograničavati samo na četiri sata jer neki mogu i više raditi. Time ne bi smjela biti ugrožena njihova mirovina.

Koje je vaše stajalište o tome da se u mirovinu ide sa 67 godina?

– Životni vijek se produžio, broj umirovljenika i broj zaposlenih je trenutno 1:1,2 što je veoma nepovoljno. Svi problemi u mirovinskim fondovima i u zdravstvu bit će riješeni samo ako se poveća broj zaposlenih i u kontekstu toga je i povećanje godina starosti za odlazak u mirovinu. Ovaj problem zaslužuje širu i javnu raspravu prije donošenja konačne odluke.

Gabričevićeva vizija HSU-a

Na web stranici HSU-a objavljena je uoči unutarstranačkih izbora i vizija funkcioniranja u budućnosti koju je članovima stranke nudio Veselko Gabričević. Ona sadrži sljedeće ideje:

❱ Obnoviti suradnju s umirovljeničkim udrugama, s ciljem stvaranja zajedničke platforme za nastupe prema medijima i vladajućima i time širiti pozitivno ozračje među umirovljenicima.
❱ Transparentno nastupati u javnosti i medijima i poslije sjednica Predsjedništva i Središnjega odbora dostavljati im kratku pisanu informaciju o djelovanju stranačkih tijela.
❱ Stvoriti tim stručnih ljudi koji će biti prepoznatljivi široj javnosti i koji će zastupati stranku u javnosti.
❱ U javnim nastupima obraćati se pored umirovljenika i radnicima, te mladima i time pokušati mijenjati strukturu jer osjećaj je da je HSU samo za stare.
❱ Kroz izmjene Statuta osigurati uvjete da veći broj članova ima mogućnost sudjelovati u parlamentarnom i stranačkom životu stranke, ograničavajući mandate najviše na dva.
❱ Od članova Predsjedništva stranke imenovati tim koji će biti zadužen za međustranačku suradnju i razgovore s eventualnim koalicijskim partnerima vezano za provođenje parlamentarnih izbora.
❱ Obnoviti razgovore sa strankama umirovljeničkih predznaka vodeći računa da je HSU stožerna umirovljenička stranka.
❱ Propisati kriterije za pozicioniranje na listama za Sabor ili kandidate na listama za EU, kao npr. broj vijećnika, broj osnovanih organizacija, broj javnih nastupa, broj temeljnih organizacija i drugo.
❱ Intenzivirati rad na terenu u cilju jačanja stranke i bar jednom godišnje učestvovati u radu županijskih organizacija i velikih gradova.

Mirovinu sam stekao radom, ne sudjelovanjem u ratu

Na web stranici HSU-a objavljena je i biografija kojom se Veselko Gabričević predstavio stranačkim kolegama. U njoj navodi da je rođen 29. rujna 1948. godine u Gardunu, Trilj, Splitsko-dalmatinska županija.

Umirovljeni je general HV-a, ima visoku stručnu spremu i dragovoljac je Domovinskog rata od početka rujna 1991. godine. Tijekom Domovinskog rata obnašao je mnoge visoke vojne dužnosti, a između ostalih: prvi Zapovjednik 126. brigade HV-a, zapovjednik 163. brigade HV-a, zapovjednik obrane Dubrovnika, zapovjednik Zbornog područja Gospić, zapovjednik HVU »Petar Zrinski«, glavni inspektor za OS RH i zapovjednik Zapovjedništva za obuku H KoV-e.

»Nositelj sam više odličja i priznanja, za uspješno zapovijedanje bojnim djelovanjima, za organizaciju i uspostavu sustava izobrazbe u OS RH i obuku časnika, dočasnika i vojnika sukladno NATO standardima.

Imam veliko iskustvo u organizaciji i vođenju velikih sustava«, naveo je Gabričević u biografiji. Predstavljajući se kao političar, naveo je sljedeće: »Nakon umirovljenja i povratka u Trilj, osnovao sam GO HSU-a Trilj i odmah smo samostalno izišli na lokalne izbore te ušli u gradsko vijeće.

Od osnivanja stranke do danas uvijek smo imali našeg predstavnika u Gradskom vijeću Trilj. Napominjem da smo dva puta išli samostalno i jednom u koaliciji sa SDP-om i HNS-om kada je HSU bio nositelj liste.

Dva mandata sam bio Predsjednik ŽO HSU-a Splitko-dalmatinske županije, dva mandata član Predsjedništva stranke, član Središnjeg odbora stranke i Predsjednik Foruma branitelja u HSU-a, te Potpredsjednik HSU-a zadužen za Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku i Ličko-senjsku županiju.

Napominjem da sam dužnost Predsjednika HSU-a SDŽ-a preuzeo u vremenu kada je županijska organizacija bila u velikim problemima i čije poslovanje je bilo netransparentno, a djelovanie nekih predsjednika temeljnih organizacija destruktivno.

U mandatu obnašanja dužnosti potpredsjednika HSU-a, a u suradnji s vrijednim članovima stranke na terenu, ustrojio sam tri županijske organizacije HSU-a i to Dubrovačko-neretvansku i Zadarsku koje su bile raspuštene te veliki dio Šibensko-kninske koja je nedavno osnovana«, naveo je, uz zaključak:

»Napominjem da sam svoju mirovinu stekao na temelju radnog staža, nisam invalid Domovinskog rata, tako da mnogi moji podređeni imaju temeljem invalidnosti, često upitne, dva do tri puta veće mirovine od moje.«