Uoči svečane inauguracije koja će se održati 2. listopada, imali smo priliku razgovarati s novim rektorom Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josipom Faričićem. Nositelj bogatog akademskog iskustva i zagovornik visokog obrazovanja, Faričić preuzima vodstvo ove ugledne institucije s jasnom vizijom i ambicijama koje obećavaju poboljšati sve aspekte sveučilišnog života u Zadru.

Faričićeva inauguracija označava početak nove ere za zadarsko sveučilište, a njegovo bogato iskustvo u akademskom svijetu obećava pozitivne promjene i napredak na svim poljima.

Životni poziv

– Završio sam studij geografije i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1998. s namjerom da se zaposlim u školi jer mi je rad s učenicima jedno od najboljih mogućih zanimanja, štoviše životni poziv. No, nakon kraćeg rada u nekoliko zadarskih srednjih i osnovnih škola dobio sam priliku zaposliti se na tadašnjem Odsjeku za geografiju ustanove na kojoj sam završio dodiplomski studij. Upisao sam i završio poslijediplomski studij geografije stekavši magisterij znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003., a zatim sam na toj ustanovi i doktorirao 2006. u području prirodnih znanosti, polju geoznanosti. Na ustanovi zaposlenja, od 2003. riječ je o Sveučilištu u Zadru, postupno sam napredovao na svim radnim mjestima u vertikali visokog obrazovanja – od mlađeg asistenta do redovitog profesora u trajnom izboru, s tim da je »moja« geografija u međuvremenu dobila status posebnoga znanstvenog polja u interdisciplinarnom području znanosti. Uz rad u nastavi angažirao sam se u znanstvenim istraživanjima hrvatske obale, posebno otočnoga prostora, na znanstvenim projektima koje je vodio prof. dr. sc. Damir Magaš, započeo je Faričić opisujući područja na koja je proširio svoj interes.

– Uz to, znanstveni interes sam proširio na proučavanje kartografije, geografskih imena, geografije religija i, općenito, na geografska motrišta složene problematike vrednovanja i korištenja prostornih resursa. K tome, vodim znanstveni projekt Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora: izvori informacija, navigacijska sredstva i mediji komunikacije, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Postupno sam angažiran i na različitim funkcijama – od pročelnika Odjela za geografiju do prorektora Sveučilišta u Zadru – te u radu različitih nacionalnih tijela u području znanosti, obrazovanja i kulture. Zahvalan sam na znanju i iskustvu koje sam stjecao kao član upravljačkih timova, najprije onoga predvođenog rektorom prof. dr. sc. Antom Uglešićem, a zatim u dva mandata predvođenog rektoricom prof. dr. sc. Dijanom Vican. No, još mnogo trebam učiti, izjavio je Faričić.

Otpornost na krize

Faričić tijekom svog mandata planira unaprijediti timski rad, ali i uvažavati svakog pojedinca te različite ideje i pristupe.

– Ulogu rektora najmanje vidim kao formalnu funkciju čelne osobe (pre)često angažirane protokolarnim obvezama, već ponajprije kao moderatora svih relevantnih sveučilišnih aktivnosti u kojima je ključan timski rad, ali i uvažavanje pojedinaca, od onih najniže do onih najviše rangiranih po formalnim koeficijentima složenosti poslova, ali i po obujmu njihovih stvarnih doprinosa. To podrazumijeva kolegijalnost i supsidijarnosti kojom se delegiraju prava i obveze na onim razinama na kojima se neposredno mogu i trebaju najbolje ostvariti različite istraživačke, nastavne, umjetničke i stručne aktivnosti. Uvažavat ću različite ideje i pristupe, ali oni trebaju biti u službi sveučilišta kao važnog dionika društvene i gospodarske zajednice koji je u funkciji kreativnoga oblikovanja i čuvanja općega i javnog dobra kojemu područje znanosti i visokog obrazovanja može mnogo pridonijeti, kazao je Faričić dodajući da će se ujedno truditi čuvati i unaprijediti ugled i dostojanstvo Sveučilišta.

– Istodobno, nastojat ću dostojno predstavljati našu ustanovu na lokalnoj, županijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Suradnju s tijelima lokalne, županijske i državne uprave, s ustanovama, organizacijama, tvrtkama i udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu zasnivat ću na načelima otvorenosti, objektivnosti i uključivosti kako bi akademska zajednica imala istaknutu i primjerenu ulogu, čuvajući svoju autonomiju i nepovredivost, te gradeći otpornost na krize, bez obzira na mijene i turbulencije te bez obzira na populizam, često prakticiranu površnost i sveobuhvatnu komercijalizaciju koje obilježavaju suvremeno društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Vodit ću pri tome računa o uvažavanju i implementaciji najviših etičkih standarda te o čuvanju institucijskog ugleda i dostojanstva te ugleda i dostojanstva svakog člana naše zajednice, ne zbog toga što je važno imati dobru sliku o Sveučilištu, već zbog toga što je akademska i profesionalna etika sastavni dio naše kulture rada i našega identiteta, istaknuo je Faričić.

Što se tiče unapređenja same kvalitete obrazovanja na zadarskom sveučilištu, Faričić nam je opisao određene korake koje planira poduzeti, a jedan od njih je temeljita revizija većine postojećih studijskih programa, kao i pokretanje novih.

– Uz ideje o daljnjoj internacionalizaciji uvođenjem zajedničkih studija s drugim ustanovama iz inozemstva (što već prakticiramo kada je riječ o biotehnologiji mora s obzirom na našu uključenost u europsku sveučilišnu alijansu EU-CONEXUS) i stalnu iako ne u svim slučajevima dovoljnu dinamičnu prilagodbu konkretnim potrebama našega društva i gospodarstva, ne možemo zanemariti ni intrinzičnu potragu za novim spoznajama u onim područjima koja ne ovise o varijacijama na tržištu rada. Uz aktualnu usmjerenost na tzv. STEM područje koja je naša stvarnost i nužnost ne možemo previdjeti veliku važnost humanističkih i društvenih znanosti. Samo harmoničan odnos čovjeka i prirode kao i istovrstan odnos među ljudima može rezultirati razboritim i dugoročno prihvatljivim ishodima, pri čemu tehnologija ne može biti i sredstvo i cilj već na prvom mjestu treba biti cjelovita ljudska osoba sa svim svojim darovima i potrebama, nedostatcima i problemima, kazao je Faričić.

Učinkovitija koordinacija

– Sveučilište u Zadru uskoro će biti obuhvaćeno reakreditacijom pri čemu će međunarodno povjerenstvo procijeniti kvalitetu naše ustanove, a posebno naših studijskih programa te dati odgovarajuće preporuke koje će nam pomoći u promišljanju naše budućnosti. Predstoji nam stoga temeljita revizija većine postojećih studijskih programa kao i pokretanje novih, na hrvatskom, ali i na engleskom jeziku. Neke konkretne korake smo već poduzeli, ali za sada ne bih o detaljima dok ne ostvarimo konkretne rezultate. Naravno, važno je sustavno raditi na privlačenju novih studenata na sve tri sveučilišne razine studija, a u tome je važna popularizacija znanosti kao i veća otvorenost pripadnika akademske zajednice u društvenom ambijentu kojemu ne smijemo biti samo promatrači i kritički ocjenjivači već ponajprije konstruktivni graditelji, objasnio je Faričić.

Faričić se osvrnuo i na činjenicu da ove godine mnoge visokoškolske ustanove nisu popunile upisne kvote, a među njima se nalazi i Sveučilište u Zadru, te je objasnio da je iz tog razloga potrebna učinkovitija koordinacija među sveučilištima.

– Sveučilište u Zadru kao i druga javna sveučilišta u Hrvatskoj nalaze se pred velikim izazovima. Djece u školama je sve manje, a upisnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja u javnom i u privatnom sektoru sve više. Najblaže rečeno, to nije logično. Posljedica je da mnoge visokoškolske ustanove ove godine nisu popunile upisne kvote, a među njima je i naše sveučilište. Nažalost, ne postoji niti formalni niti neformalni oblik kreiranja sustava upisnih kvota na javnim visokim učilištima u Hrvatskoj, dok privatni sektor u tom području ima svoje zakonitosti i svoje logike tržišne naravi. Potrebna je stoga učinkovitija koordinacija među sveučilištima koja bi pridonosila komplementarnosti i sinergiji jer sada mnoge visokoškolske ustanove nastoje zadržati svoje nekadašnje položaje ne uvažavajući negativne demografske trendove te krupne društvene i gospodarske promjene. Zdrava konkurencija je snažna motivacija, ali istodobno trebamo imati na umu ograničenja, mogućnosti i potrebe vezane uz ljudske i materijalne resurse, rekao je Faričić te dodao da će osim unapređenja koordinacije među sveučilištima pokušati unaprijediti i studentsko iskustvo svih zadarskih studenata.

– Studenti su razlog postojanja svakog sveučilišta. Studenti su osobe na kojima se temelji suvremeni društveni i gospodarski razvoj. S te dvije osnovne premise nastavit će se unapređivati studentski standard i jačati uloga studenata u svim sveučilišnim strukturama. Planiram potaknuti intenzivniji angažman studenata u ažuriranju postojećih i kreiranju novih studijskih programa te aktivniji angažman studenata u znanstvenim istraživanjima. Posebna pozornost bit će posvećena studentskoj praksi, zbog čega će se povećati broj različitih nastavnih baza. Hvalevrijedni sustav studentskih projekata unaprijedit će se uvođenjem procedura nalik na institucijske znanstvene projekte te poduprijeti dodatnim sredstvima. Tim projektima obuhvatit će se znanstvena istraživanja, umjetnički programi, sudjelovanje u programima razvoja civilnog društva i rada s djecom te sportske aktivnosti. Radit će se na što većem uključivanju studenata u različite sportske i rekreativne aktivnosti, a posebna pozornost bit će posvećena i sportskim natjecanjima koji uz vrednovanje uspjeha imaju veliko značenje u promidžbi Sveučilišta te uspostavi suradnje među studentima, ispričao nam je Faričić te dodao da će veliki naglasak biti i na studentskom smještaju i prehrani.

– Naravno, studentsko iskustvo temelji se i na nekim preduvjetima: kvalitetnom stanovanju i kvalitetnoj studentskoj prehrani. Uz velik iskorak učinjen izgradnjom novoga studentskog doma i studentskog restorana nismo riješili sve probleme. Mnogi studenti koji su se ove godine javili na natječaj za smještaj u našim studentskim domovima nisu uspjeli dobiti taj financijski prihvatljiv smještaj, a s obzirom na to da oko dvije trećine studenata dolazi izvan Zadarske županije, primorani su tražiti druga rješenja, među kojima je najčešći smještaj kod privatnih najmodavaca. Stoga smo obavili pripreme za povećanje smještajnih kapaciteta izradom glavnog projekta i ishodovanjem građevinske dozvole za studentski dormitorij koji bi trebao biti smješten u velikom dvojnom objektu između staroga i novog studentskog doma, a u kojem će biti smješteni i sveučilišni STEM odjeli. S nestrpljenjem očekujemo izvjesni izvor financiranja zbog čega smo se već obratili nadležnim državnim tijelima, kazao je Faričić.

Zadarsko sveučilište je u posljednjih nekoliko godina napravilo velike korake kod intenziviranja istraživanja u raznim znanstvenim područjima, a uz sve to Faričić planira i daljnja unapređenja.

Znanja i tehnologije

– Posljednjih godina napravili smo značajne iskorake u obliku intenziviranja istraživanja u različitim znanstvenim područjima putem međunarodno, nacionalno i institucijski financiranih znanstvenih projekata, nabavili smo vrijednu znanstvenu opremu, a povećali smo i broj objavljenih publikacija, među kojima su za vrednovanje naših zaposlenika i naše ustanove najvažnije one koje imaju međunarodnu vidljivost i relevantnost, posebno kada je riječ o objavljenim znanstvenim radovima u znanstvenim časopisima koji se indeksiraju u vodećim svjetskim bazama WoS i Scopus. Uz te publikacije na stranim jezicima, posebno na engleskom jeziku, posebno razvijamo i oblike znanstvenog izražavanja na hrvatskom jeziku – knjige, zbornike radova, sveučilišne udžbenike i priručnike. Stoga smo razvili plodnu izdavačku djelatnost s kojom se s pravom ponosimo – u posljednjih pet godina objavili smo oko 200 takvih izdanja, a k tome smo osmislili i sveučilišnu izdavačku online platformu Morepress. Uz sve te iskorake, potrebna su i daljnja unapređenja, posebno u pogledu internacionalizacije temeljnih znanstvenih istraživanja, kao i povezivanja primijenjenih znanstvenih istraživanja koja se mogu učinkovito povezati s transferom znanja i tehnologija u funkciji razvitka gospodarstva, kulture, javnih dobara i usluga i civilnoga društva, istaknuo je Faričić.

U svojoj predanosti ostvarivanju misije Sveučilišta u Zadru, Faričić je naglasio važnost Sveučilišta kao centra stvaranja novih znanja i tehnologija, te je najavio još neke planove koji će biti od velikog značaja.

– U svojoj misiji Sveučilište u Zadru je definirano kao prostor kreativnog stvaranja i transfera novih znanja i tehnologija. Istakao bih da je Sveučilište generator znanja i pokretač inovativnih promjena zasnovanih na potrebama društva te načelu jednakih mogućnosti, društveno odgovornog ponašanja i visokih etičkih standarda. To podrazumijeva višestruke doprinose društveno-gospodarskoj zajednici, od lokalne do međunarodne razine, a oni nisu usmjereni samo na zadovoljenje tržišta rada, iako je to važna sveučilišna funkcija, već i elementarnoj potrebi sustavnoga proučavanja, razmjene ideja i tehnologija, spoznaja i metodologija, u svim područjima znanosti i visokog obrazovanja kao humanističkim osnovama protkanih djelatnosti koje pridonose povećanju općeg dobra, kvalitete života te sustavne, sveobuhvatne i ustrajne skrbi o čovjeku kao i fizičkom i socijalnom prostoru u kojemu različite društvene zajednice ostvaruju svoje životne potrebe, a ujedno i osjetljivom ambijentu u kojemu se ostvaruju višestruki kontakti i konflikti. Da bismo to ostvarili potrebno je zaposlenicima i studentima osigurati najbolje moguće uvjete. Uz spomenutu izgradnju studentskog dormitorija i zgrade sveučilišnih STEM odjela, planiramo izgraditi novi sveučilišni objekt na mjestu nekadašnjih radionica stare Tehničke škole, obnoviti vojarnu u uvali Lučina na otoku Molatu i zgradu nekadašnje škole na Ošljaku s ciljem provedbe strateški važnoga iskoraka u otočni prostor u okviru programa Arhipelogos. Dugoročno nam je prevažan kapitalni projekt nacionalnoga značaja – zgrada nove knjižnice, odnosno Multifunkcionalnoga knjižnično-informacijskog centra. Svakako, pred nama je mnogo posla, zaključuje Faričić.

Uz najavu brojnih planova, Sveučilište je spremno na novo poglavlje pod vodstvom svog novog rektora, a zajedno s njim, očekujemo s velikim nestrpljenjem razvoj i napredak koji će oblikovati akademsku zajednicu, lokalnu zajednicu i društvo u cjelini.