Novi krug porezne reforme, koja na snagu stupa od prvog siječnja iduće godine, između ostalog uključuje veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugotrajan najam, nastavak poreznog rasterećenja dohodaka, povećanje osobnog odbitka kao i porezne stimulanse za povratak iseljenika.

S novim poreznim izmjenama od prvog siječnja povećava se osobni odbitak s 560 na 600 eura, čime bi trebalo doći do povećanja plaća za otprilike osam eura, dok bi za četiri eura trebale porasti mirovine veće od 600 eura. Proporcionalno osobnom odbitku porast će i olakšice za uzdržavane članove obitelji pa bi radnik koji je zarađuje više od minimalca s dvoje djece mogao dobiti 15 do 20 eura veću plaću temeljem olakšice za djecu. Oni s minimalcem ili primanjima manjima od toga, to pravo ne mogu konzumirati. No, minimalna bruto plaća od Nove će godine iznositi 970 eura, dok je u 2024. godini iznosila 840 eura.

Otpremnine i stipendije

Povećavaju se i osobni neoporezivi primici, i to nagrada za radne rezultate s 1.120 eura koliko je iznosila u ovoj godini, na 1.200 eura, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu s 1.400 na 1.500 eura, stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje s 560 na 600 eura mjesečno te naknada za odvojeni život od obitelji s 280 na 300 eura mjesečno.

Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura, temeljem kojeg će menadžeri, političari i predsjednici uprava dobiti oko 200 eura veću plaću.

Također, od iduće godine Vlada je odredila raspone unutar kojih lokalne jedinice moraju propisati stope poreza na dohodak. Općinama je postavljena gornja granica do koje mogu propisati nižu stopu poreza na dohodak na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i sjedišta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu poreza na dohodak ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Što se doprinosa tiče, od prvog siječnja ukida se oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje (16,5 posto) na plaću mladih radnika u trajanju od 5 godina koji su zaposleni na neodređeno, dok oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na plaću radnika koji se prvi put zapošljava do jedne godine ostaje na snazi. Mjera se ukida nakon 10 godina primjene, ali će se oslobođenje primjenjivati za sve koji su do sada dobili oslobođenje ili ih poslodavci do 31. prosinca 2024. zaposle za stalno. Mladi ljudi će i dalje dobivati povrat plaćenog poreza na dohodak i to u cijelosti za sve mlađe od 25 godina, te polovicu plaćenog poreza na dohodak za mlade u dobi od 25 do 30 godina.

Povećava se i prag ulaska u sustav PDV-a, s dosadašnjih 40.000 na 60.000 eura, što će omogućiti većem broju poduzetnika da posluju izvan sustava PDV-a. Od ove reforme najveće će koristi imati mikro poduzetnici i početnici koji ostvaruju godišnji promet do 60 tisuća eura jer će im prelazak na viši prag značiti izbjegavanje dodatnih troškova vezanih uz vođenje PDV-a, poput angažmana računovođa ili softverskih rješenja za praćenje obveza. Inače, ovom reformom hrvatsko zakonodavstvo se usklađuje sa smjernicama Europske unije koje dopuštaju maksimalni prag od 85 tisuća eura za primjenu posebne sheme oslobođenja od PDV-a za male poduzetnike.

Lokalne jedinice

Porez na nekretnine zamijenit će postojeći porez na kuće za odmor, koji nije bio obavezan, dok će porez na nekretnine plaćati i fizičke i pravne osobe sukladno odluci općine ili grada, u rasponu od 0,6 do 8 eura po kvadratnom metru. Općina ili grad propisat će visinu poreza ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi. Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka, a odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a ubuduće do 15. prosinca tekuće godine za iduću godinu. No, bit će potreban dodatni angažman Porezne uprave i lokalnih jedinica kako bi se utvrdilo koje se nekretnine mogu smatrati nefunkcionalnima za stanovanje te koje su nekretnine prazne, pri čemu Porezna uprava metode tog utvrđivanja »zadržava za sebe«.

Porez na turistički najam od prvog siječnja plaćat će se po krevetu u rasponu od 20 do 300 eura, ovisno o indeksu turističke razvijenosti destinacije. Do sada je raspon paušalnog poreza po krevetu bio od 19,91 eura do 199,08 eura, pri čemu je gotovo 80 posto gradova i općina paušal odredilo na razinu ispod 40 eura po krevetu. Zbog razvrstavanja u kategorije razvijenosti, gradovi i općine koji se nalaze u prvoj kategoriji neće moći uvesti najniži iznos paušala kao dosad upravo iz razloga što se nalaze u kategoriji u kojoj se raspon paušala kreće od 150 do 300 eura po ležaju, odnosno najniži paušal u prvoj kategoriji neće smjeti biti ispod 150 eura.

Novost je i da će povratnici, odnosno ljudi koji su živjeli i radili u inozemstvu najmanje dvije godine, biti pet godina oslobođeni obveze plaćanja poreza na dohodak ako se zaposle u Hrvatskoj.