Konačni prijedlog novog zakona o izbornim jedinicama još uvijek ne postoji, ali već se ipak naziru konture načina na koji ćemo izaći na sljedeće parlamentarne izbore. Iako se na početku nije tako činilo, rekonstrukcija izbornog zakona ipak će zahvatiti dvije izborne jedinice u kojima se nalaze gradovi i općine Primorsko-goranske županije. Prema neslužbenim informacijama varijanta koja je u ovom trenutku u optjecaju je ta da bi se otoci Rab i Krk iz osme prebacili u sedmu izbornu jedinicu jer bi ona ostala bez birača iz zapadnog dijela Zagreba.

Grad Zagreb

Dakle, osma izborna jedinica sastoji se od Grada Rijeke, zapadnog dijela PGŽ-a i cijele Istarske županije. Sedma se dosad sastojala od južnog dijela Zagreba, jugozapada Zagrebačke županije, cijele Karlovačke županije te istočnog dijela PGŽ-a. Međutim, prema neslužbenim informacijama sedma jedinica ostala bi bez zagrebačkih naselja Jarun, Vrbani, Gajnice, Stenjevec, Malešnica i Špansko, a zauzvrat bi dobila otoke Rab i Krk. Riječ je o gradovima i općinama Rab, Lopar, Omišalj, Malinska Dubašnica, Dobrinj Vrbnik, Krk, Punat i Baška. U optjecaju je i varijanta prema kojoj bi se u sedmu jedinicu prebacila Općina Matulji, a spominje se i mogućnost da bi se Grad Novi Vinodolski pomaknuo u suprotnom smjeru, odnosno da bi se iz sedme prebacio u osmu izbornu jedinicu.

Općine i gradovi PGŽ-a koji se nalaze, a i dalje će se nalaziti u sedmoj izbornoj jedinici s Karlovačkom i Zagrebačkom županijom su – Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbovsko. Njima bi se trebali pridružiti otoci Rab i Krk i moguće općina Matulji. Sve ostale jedinice lokalne samouprave iz PGŽ-a, uključujući i Rijeku, bit će u osmoj jedinici zajedno s Istarskom županijom. Međutim, nikakva konačna odluka još nije donesena.

U Hrvatskoj postoji deset izbornih jedinica iz kojih se bira po 14 saborskih zastupnika. Prvo čitanje novog zakonskog prijedloga bit će u Saboru prije ljetne stanke, odnosno prije 15. srpnja, dok će drugo biti održano odmah na početku jesenskog saborskog zasjedanja koje će započeti najranije 15. rujna.

Što se tiče ostalih izbornih jedinica, gotovo sve će pretrpjeti određene promjene. Najveće se odnose na Grad Zagreb koji će ubuduće biti u tri, a ne više u četiri izborne jedinice. Prema neslužbenim informacijama ostat će prva izborna jedinica, koja se prostire preko šireg središta glavnog grada. Ostat će i druga, koja se sastoji od istočnog dijela Zagreba te Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. Zagreb će biti u trećoj jedinici, ali tu stvari još uvijek nisu do kraja jasne. Naime, prema nekim informacijama treća jedinica bit će ona koja se dosad nazivala šestom, odnosno jugoistočni Zagreb, dijelovi Zagrebačke županije te Sisačko-moslavačka županija. Ovdje je situacija jako komplicirana, tako da će oko ovih rješenja biti još dodatnih konzultacija.

Veliki zahvati

Veliki će se zahvat raditi i u četvrtoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju. Naime, ovaj je dio Hrvatske najviše pogođen povećanim iseljavanjem stanovništva u sjeverne dijelove Europske unije, pa je Vlada nakon odluke Ustavnog suda bila pred dvojbom hoće li smanjiti broj zastupnika iz ove županije ili će joj biti dodani dodatni dijelovi neke druge. Čini se da je prevladalo ovo drugo rješenje, pa će tako ovoj jedinici biti pridruženi neki dijelovi Koprivničko-križevačke županije, a navodno je u igri rješenje prema kojem bi se u ovu jedinicu prebacio i sam Grad Koprivnica.

Nesrazmjer broja birača postoji i u petoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća Vukovarsko-srijemsku, Požeško-slavonsku i Brodsko-posavsku županiju. Ovdje je nesrazmjer manji, ali će se vjerojatno ipak morati posegnuti na neke jedinice lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Dosadašnja treća izborna jedinica, koja se sastoji od Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, također će doživjeti neke promjene. Postoji mogućnost da se Novi Marof, Varaždinske Toplice i još neke općine pridruže drugoj izbornoj jedinici.

Stari zakon do 1. listopada

Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama u veljači ove godine i odlučio da on prestaje vrijediti 1. listopada ove godine, do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava. Na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori Ustavni sud upozorio je još 2010. godine jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. Ovakvo je rješenje doneseno 1999. godine i po njemu je održano šest parlamentarnih izbora na kojima je četiri puta pobijedio HDZ, a dva puta SDP.