Financijski sektor u Hrvatskoj, banke i osiguravajuća društva, platili su u ovoj godini 23,24 milijuna eura dodatnog poreza, što je manje od deset posto ukupnog prihoda koji je država skupila ovog proljeća na osnovu tog jednokratnog poreza na ekstradobit u prošloj godini. No, banke bi u ovoj godini mogle biti na udaru poreza koji će biti skrojen samo za njih, odnosno za visoke zarade koje ostvaraju zahvaljujući kamatnim maržama. Talijanska Vlada već je najavila da će bankama obračunati 40 posto poreza na ekstraprofit koji imaju zahvaljujući znatno većim zaradama od kamata koje ubiru od onih koje plaćaju građanima i poduzećima na depozite u bankama. Novac će preusmjeriti na pomoć dužnicima banaka. Sličan ili isti potez razmatraju i u hrvatskom Ministarstvu financija.

– Iako monetarna politika nije u nadležnosti Ministarstva financija ni Vlade Republike Hrvatske, analiziramo situaciju te razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike kako bi negativne posljedice odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana, odgovorili su jučer na naše pitanje planira li možda hrvatska Vlada slične poteze kao i talijanska ili možda neke druge. Odluke Europske središnje banke (ESB) stvorile su istu situaciju u cijeloj eurozoni, banke imaju rekordne neto marže, odnosno zaradu zahvaljujući tome što plaćaju niske ili gotovo nikakve kamate na depozite, a kamate koje oni naplaćuju stalno se dižu. Samo na tome što će banke deponirati svoje viškove likvidnosti, što je također jedna od mjera ESB-a, bankama u Hrvatskoj će Hrvatska narodna banka u ovoj godini, kako su nam odgovorili iz središnje banke, isplatiti 460 milijuna eura.

Poticanje rasprava

Ministarstvo financija kaže da unazad nekoliko mjeseci kontinuirano, na razini zemalja članica europodručja, potiče raspravu u odnosu na posljedice koje su uslijedile nakon odluka koje su donesene u području monetarne politike Eurosustava.

– U prvom redu vezano za povećanje tzv. deposit facility rate tj. stopa po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod središnjih banaka, što će rezultirati značajnim povećanjem dobiti u bankarskom sektoru u 2023. godini. Iako takva politika i donesene odluke pozitivno utječu na snižavanje inflacije, nedvojbeno je i da imaju negativne posljedice koje se, prije svega, odražavaju s jedne strane na smanjenje dobiti koju središnje banke uplaćuju u nacionalne proračune dok se s druge strane povećavaju aktivne kamatne stope za potrošače, poručuju iz Ministarstva financija. U svom odgovoru nisu naveli koje bi to druge poteze, osim onih iz područja porezne politike, mogli povući kako bi »navedene negativne posljedice odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana«.

Odluku talijanske Vlade i njezin mogući utjecaj na hrvatski bankarski sustav, jer su talijanske banke vlasnici dviju najvećih banaka u Hrvatskoj, Zagrebačke i privredne banke Zagreb, iz Ministarstva financija nisu komentirali. Otvara to i pitanje hoće li na kraju dio zarade koju te dvije banke ostvaruju u Hrvatskoj završiti u talijanskom proračunu.

Iz HNB-a su pak poručili da ne očekuje da bi ovaj porez mogao utjecati na stabilnost hrvatskih banaka u talijanskom vlasništvu koje su i dalje visoko kapitalizirane i posluju prema održivom poslovnom modelu, a najavljuju da će i dalje pratiti aktivnosti koje odluka talijanske Vlade stavlja pred matične institucije u Italiji.

Na naše konkretno pitanje koliki je u ovoj godini trošak kamata hrvatskih banaka, a koliki je njihov prihod od kamata, te kako se ta neto marža kretala prethodnih godina nisu odgovorili, ali ističu da je zaoštravanje monetarne politike, odnosno odluke ESB-a, preokrenulo višegodišnju tendenciju smanjenja neto kamatne marže.

Potrošačka inflacija

– Neto kamatna marža hrvatskih banaka u posljednja dva desetljeća uglavnom se smanjivala, uz povremene oscilacije. I posljednjih je nekoliko godina bila pod zamjetnim pritiskom pada kamatnih stopa na kredite, dok su se kamatne stope na izvore sredstava približile nuli, što je ograničilo prostor za uštede na kamatnim troškovima, poručuju iz HNB-a. Banke su u tom periodu značajno podizale naknade i tako čuvale zaradu, pa nije jasno zašto se od tih poteza nisu suzdržavale posljednjih godinu dana kad im se, zahvaljujući odlukama ESB-a, diže zarada na kamatama.

Profitabilnost banaka početkom ove godine, napominju iz HNB-a, snažno je porasla unatoč uglavnom kratkoročnim izvorima, većinom prekonoćnim depozitima na transakcijskim računima i dugoročnim kreditima kućanstvima i poduzećima. Porast neto kamatne marže usko je povezan s prihodima koje banke ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a na koje se trenutačno obračunava kamatna stopa od 3,75 posto, što u uvjetima visoke likvidnosti banaka znatno doprinosi njihovoj profitabilnosti.

Nacionalne središnje banke Eurosustava u uvjetima velikih viškova likvidnosti i sve viših kamatnih stopa isplaćuju velike kamate poslovnim bankama, dodaju iz HNB-a, uz napomenu da su obje ove okolnosti, viškovi likvidnosti u bankovnim sustavima i visoke kamatne stope, rezultat vođenja politika s ciljem postizanja primarnog cilja monetarne politike velikih središnjih banaka – stabilizacije potrošačke inflacije, odnosno u europodručju njezina vraćanja na razinu od dva posto u srednjem roku. Uvjeravaju da će takvu situaciju postupno ublažavati smanjenje viškova likvidnosti.

– S obzirom na razinu obvezne pričuve od jedan posto koja se primjenjuje u čitavom europodručju, gotovo sva sredstva na računima banaka s aspekta provođenja monetarne politike predstavljaju višak likvidnosti koji banke polažu na račun kod središnjih banaka članica Eurosustava i na ta sredstva se bankama obračunava kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit koja trenutno iznosi 3,75 posto, pojašnjavaju iz HNB-a formulu koja bez puno razmišljanja i kreativnosti bankama donosi zaradu. Do kraja srpnja HNB je tako bankama isplatio oko 231 milijuna eura, a predviđa da će za cijelu godinu to biti 460 milijuna eura.