Vladina Uredba po kojoj Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj mora prodavati HEP-u, kako bi onda HEP osigurao dovoljno plina za one koji opskrbljuju kućanstva, ali i za javne ustanove, poput bolnica ili vrtića, te gospodarstvo, lani je, među ostalima, pridonijela stabilnosti i sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj.

No, produženje te uredbe u ožujku ove godine, kad se tržište stabiliziralo, pretvorilo se u svoju suprotnost i razotkrilo slabosti u sustavu, barem kad su u pitanju Vlada, odnosno država i njezine tvrtke, te regulatori na tržištu i pokazalo se da u tom trokutu ili vlada nemar, ili uopće nema komunikacije i koordinacije, posebice između najvažnijih subjekata Ministarstva gospodarstva i HEP-a.

Rezultat je to da se plin koji je HEP od Ine morao kupovati po 47 eura, u pojedinim danima prodavao u određenim količinama po jedan cent po megavatsatu, odnosno gotovo pet tisuća puta jeftinije.

Puni kapaciteti

HEP-ovi kapaciteti koje ima u skladištima su puni, zbog obveznog otkupa od Ine, već mjesec i pol HEP stvara višak plina u transportnom sustavu, i onda taj plin privatne tvrtke mogu kupiti po višestruko nižim cijenama u pojedinim danima.

Tako su akcije koje je država poduzimala kako bi izbjegla ostvarenje prijetnji iz Rusije da će se Europljani smrzavati za zimskih mjeseci zbog viših cijena plina, rezultirale nikad nižim cijenama plina.

Taj se energent u pojedinim danima, u lipnju u Hrvatskoj mogao kupiti po jedan cent za megavatsat. Za to vrijeme na europskim burzama cijene plina su bile između 40 i 50 eura.

No, što su mjesec i pol radili Vlada, HEP, Plinacro, državna tvrtka koja upravlja transportnim sustavom i dva regulatora, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) i Hrvatska energetska regulatorna agencija?

To bi pak trebala pokazati analiza koju treba napraviti Ministarstvo gospodarstva, a koju je naložio, otkrio je to on sam nakon jučerašnje sjednice predsjedništva HDZ-a, premijer Andrej Plenković.

– Zatražili smo od ministra gospodarstva da vidi o čemu se točno radi i sukladno tome očekujemo prijedloge, kazao je premijer.

Na primjedbu da HEP tvrdi da je upozoravao Ministarstvo gospodarstva na problem, te zna li što se događalo u toj komunikaciji, Plenković je odgovorio da će »razgovarati o tome s ministrima koji su nadležni«.

Viškovi plina su se u transportnom sustavu, može se to zaključiti iz podataka o aktiviranoj energiji uravnoteženja što ih objavljuje HROTE, pojavili sredinom svibnja, odnosno kad je prestala sezona grijanja i tada počinje pad cijena plina koji se mora prodavati zbog viškova u transportnom sustavu. Stanje se pogoršava u lipnju, kad se plin može nabaviti po tri ili pet eura, deset ili 99 centi, pa čak i za jedan cent.

Kolike su količine plina koje je HEP od Ine prethodno kupio po 47 eura, na kraju prodane kako bi se postiglo uravnoteženje u transportnom sustavu, iz HEP-a nam nisu odgovorili, kao ni to tko je zahvaljujući toj situaciji profitirao i kupovao plin u pojedinim danima čak i za jedan cent.

Poremećaji na tržištu

Iz HEP-a u svom objašnjenju lopticu prebacuju na Vladu, odnosno Ministarstvo gospodarstva, pa kažu da je HEP, sukladno Uredbi Vlade RH o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, koja vrijedi za razdoblje od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024., nastavio od Ine preuzimati prirodni plin, te da je cijena po kojoj to čini regulirana i utvrđuje je HERA.

– Prema Uredbi, preuzetim plinom HEP raspolaže isključivo za potrebe distributera plina u svrhu namirenja gubitaka za distribuciju plina, operatora transportnog sustava u svrhu namirenja gubitaka plina u transportnom sustavu i za pogonsku potrošnju tehnoloških objekata transportnog sustava, kupaca toplinske energije iz samostalnog toplinskog sustava, javnu uslugu za potrebu kupaca iz kategorije kućanstvo, te za kupce plina iz dijela kategorije poduzetništvo utvrđenog Uredbom.

Preuzeti plin HEP ne smije koristiti i ne koristi u druge svrhe, niti za vlastite potrebe, niti za prodaju na tržištu, pojašnjavaju u HEP-u svoje nevolje s viškom plina.

Iz HEP-a pojašnjavaju i to da je potrebno donošenje nove odluke o cijeni i raspodjeli kapaciteta prirodnog plina kako bi HEP uopće mogao korisnicima navedenima u Uredbi isporučivati plin, jer je prethodna odluka o raspodjeli prestala važiti 31. ožujka 2023.

– Za predlaganje Odluke zaduženo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Stoga smo u više navrata Ministarstvo informirali o potrebi žurnog predlaganja i donošenja Odluke, ali do danas nismo dobili nikakvo očitovanje.

Kako još uvijek nema odluke o cijeni i raspodjeli kapaciteta, a podzemno skladište plina je popunjeno, viškovi plina preuzetog od Ine odlažu se u transportnom sustavu, pojašnjavaju svoje nevolje s viškom plina iz HEP-a.

Dodaju i da prema Mrežnim pravilima transportnog sustava, Plinacro o viškovima plina u transportnom sustavu obavještava HROTE koji u skladu s Pravilima organizacije tržišta plina upravlja trgovinskom platformom na kojoj se odvija kupoprodaja plina.

– HEP nema utjecaja na takvu prodaju plina, poručuju iz HEP-a.

Drukčiji pogled

Iz Ministarstva stiže potpuno drukčiji pogled na situaciju.

– S današnjim danom HEP nije dostavio dopis kojim bi informirao Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja o problemima s nemogućnostima skladištenja plina koji se preuzima od Ine.

Jednako tako, ukoliko je došlo do smanjenja potražnje i/ili odlaska kupaca koji su imali zaštitu prošle godine kod drugih opskrbljivača, takvom informacijom ne raspolaže Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, poručuju iz Ministarstva.

Dodaju i da Uredbom nije zabranjeno da se plin skladišti za potrebe zaštićenih kupaca i izvan Republike Hrvatske i u tom smislu također nije bilo upita. Time sugeriraju da je HEP plin mogao skladištiti u susjednim državama, umjesto da ga prodaje ispod cijene.

Ministarstvo upozorava i na to da je raspodjela plina na bilančnoj grupi koju vodi HEP d.d., a koja je jedna od bilančnih grupa na tržištu uravnoteženja.

– Sukladno navedenom, trgovanja koja se odvijaju na platformi HROTE su isključivo u domeni tržišta plina i oni imaju uvid u transakcije.

HROTE je 29. lipnja 2023. prvi put obavijestio Ministarstvo o viškovima plina koji se događa na bilančnoj grupi HEP d.d., otkrivaju iz Ministarstva.

Iz HROTE-a pak prisnažuju da je »raspolaganje i upravljanje plinskim portfeljem isključivo odgovornost svakog pojedinog voditelja bilančnih skupina, u ovom slučaju HEP-a, dok je odgovornost za uravnoteženost cjelokupnog transportnog sustava u nadležnosti operatora transportnog sustava Plinacroa, a da je HROTE kao operator tržišta plina nadležan isključivo za izračun naknade za pozitivna, odnosno negativna odstupanja pojedinih voditelja bilančne skupine, odnosno tvrtki.