Nizozemska obavještajna služba objavila je u četvrtak da je otkrila ruskog tajnog agenta kako pokušava upotrijebiti lažni identitet da se inflitrira u Međunarodni kazneni sud (ICC) koji istražuje optužbe ratnih zločina u Ukrajini.

Sergej Vladimirovič Čerkasov osmislio je kompleksnu priču koja se proteže nekoliko godina, a sve kako bi pokušao ući u Nizozemsku kao brazilski državljanin u svrhu obavljanja prakse na Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu u travnju.

Utrošili puno vremena, energije i novca

“Ovo je bila dugogodišnja operacija GRU-a na koju je utrošio puno vremena, energije i novca”, rekao je čelnik nizozemske obavještajne agencije Erik Akerboom, koristeći akronim za rusku vojnu obavještajnu službu.

Nije bilo trenutnih reakcija iz Moskve, iako je vlada predsjednika Vladimira Putina u prošlosti nijekala optužbe o špijuniranju kao klevetničku kampanju Zapada protiv Moskve.

Nizozemska obavještajna i sigurnosna služba (AIVD) priopćila je da je muškarac, koji se predstavljao kao Victor Muller Ferreira, uhićen na nizozemskom aerodromu. Proglašen je nepoželjnom osobom te je sljedećim letom poslan natrag u Brazil, gdje će se suočiti sa sudskim postupkom.

“To jasno pokazuje na što su Rusi spremni – pokušavaju doći do ilegalnog pristupa informacijama unutar ICC-a. Ovo klasificiramo kao najvišu prijetnju”, dodao je Akerboom, dodavši da ga je ICC primio na praksu.

Glasnogovornica ICC-a, Sonia Robla, rekla je da je sud zahvalan nizozemskim vlastima za operaciju i otkrivanje sigurnosnih rizika. “ICC uzima ove prijetnje vrlo ozbiljno i nastavit će raditi i surađivati s Nizozemskom”, rekla je.

GRU-ov “ilegalac”

Nije bilo komentara brazilskih vlasti.

“Čerkasov je iskoristio dobro konstruiran lažni identitet kojim je prikrio sve svoje veze s Rusijom generalno, a posebno s GRU-om”, rečeno je u priopćenju.

Zapadni izvori navode, piše The Guardian, da je ukrajinska kriza potaknula GRU i druge ruske agencije da zauzmu agresivniji i potencijalno nepromišljeni stav prema svojim špijunskim operacijama, budući da je Moskva dramatično izolirana od zapada nakon invazije na Ukrajinu.

Špijun je tijekom mnogo godina razvio razrađen lažni identitet, u stilu drugih ruskih agenata u okviru programa “ilegalaca”. Ovaj špijunski program datira još iz hladnog rata, a uvelike je oživljen pod Vladimirom Putinom.

“Ilegalci” su ruski agenti koji dobivaju lažne akreditive iz druge zemlje i imaju zadatak izgraditi lažni identitet tijekom mnogo godina, držeći ga u tajnosti od partnera i djece, kako bi na kraju dosegli neku poziciju utjecaja, s koje mogu dobiti informacije korisne za Rusiju.

Legenda o Mulleru

Nizozemska obavještajna služba objavila je, kako je rekla, Čerkasov “cover story” odosno lažnu priču, kratki dokument koji je izvorno uz dosta gramatičkih grešaka napisan na portugalskom, za koji vjeruje da datira iz 2010. godine.

Dokument, također preveden na engleski, kratak je sažetak, koji je vjerojatno napisao sam špijun, o njegovom ranom životu, poznatom u špijunskoj zajednici kao “legenda” – i vjerojatno je bio namijenjen tome da ju Čerkasov lakše zapamti.

Dokument sugerira da je Čerkasov stigao u kolovozu 2010. kako bi potražio svog oca u Rio de Janeiru, s kojim dugo nije bio u kontaktu.

“Moj otac je izgledao kao vrlo prijateljska i otvorena osoba, ali sam ga na svoje iznenađenje okrivio za smrt moje majke i tetke i sve poteškoće i poniženja koja sam morao pretrpjeti u svom životu”, stoji u dokumentu.

U dokumentu se navodi da je budući špijun “zaboravio portugalski”, ali nakon sastanka s ocem, Čerkasov, alias Ferreria, odlučuje ostati u Brazilu “kako bi naučio jezik i vratio svoje državljanstvo”.

Zvali su me Gringo, slušao sam trance

Prema dokumentu, Čerkasov se tada preselio u brazilsku prijestolnicu, Brasíliu, kada je imao 25 ​​godina.

Ali postoje neki detalji koji upućuju na to da špijun očito nije bio Brazilac. U školi, tvrdi Čerkasov u svojoj “legendi”, “mnogi su se učenici šalili na račun mog izgleda i naglaska”.

Dokument nastavlja: “Iako sam izgledao kao Nijemac, zvali su me ‘gringo’. Zato nisam imao mnogo prijatelja.”

Također se napominje da Ferreira mrzi ribu, “za razliku od većine drugih Brazilaca koji uživaju u svemu što more nudi”, jer nije volio “smrad ribe” iz luke u blizini kuće u kojoj je navodno odrastao.

Postoji još jedan zbunjujući usputni detalj, koji tvrdi da je bio “stvarno i pošteno zaljubljen” u svoju školsku učiteljicu geografije; da je u garaži u kojoj je radio bio poster “mlade Verónice Castro… koju je zamijenila Pamela Anderson”, te da je redovito posjećivao “jedini noćni klub koji pušta trance glazbu” u glavnom gradu, popraćen njegovom adresom.

Šeprtljave operacije GRU-a

No, zapadni stručnjaci kažu da se, unatoč svim naporima koje Rusija ulaže u program, broj ilegalaca procjenjuje na između 10 i 30 – i često ne uspijevaju postići pozicije značajnog utjecaja.

Grupu od 10 ilegalaca razotkrio je FBI u SAD-u prije 12 godina, ali iako su bili u zemlji više od desetljeća, uglavnom nisu uspjeli dobiti obavještajne podatke korisne Moskvi, dijelom zato što su bili pomno praćeni.

GRU je jedna od dvije ruske obavještajne agencije koje rade ilegalno, a druga je strana obavještajna služba SVR.

No upravo je GRU bio posebno aktivan u nizu nespretnih špijunskih operacija u Europi, uključujući trovanje prebjega Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije u Salisburyju 2018. živčanim agensom novičokom, što je dovelo do smrti još jednog Britanca, Dawna Sturgessa.

Dvojica agenata optuženih za taj zločin također su pokazala sklonost nebitnim detaljima kada ih je intervjuirala ruska televizija, objašnjavajući da su grad Wiltshire posjetili samo kako bi se divili njegovoj katedrali s “tornjem od 123 metra”.

Nedugo nakon trovanja, četiri operativca GRU-a pokušala su potom organizirati cyber-napad na Organizaciju za prevenciju kemijskog oružja, također u Haagu, koja je istraživala živčani agens korišten u napadu.

Četvorica su osujećena u pokušaju hakiranja mreže izvan zgrade koristeći wifi i protjerana u Moskvu.

ICC otvorio istragu za ratne zločine

ICC, stalni globalni sud za ratne zločine sa 123 zemlje članice, otvorio je istragu zločina u Ukrajini samo nekoliko dana nakon što je Putin poslao svoju vojsku 24. veljače u zemlju. Istražuje optužbe o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu.

Nizozemci su proteklih godina izbacili više od 20 Rusa optuženih za špijunažu.

Rusija niječe sve optužbe te je na posljednja izbacivanja odgovorila tako što je izbacila 15 zaposlenika nizozemskog veleposlanstva i konzulata iz Moskve i Sankt Peterburga.