Dvokolosiječna željeznička pruga između Karlovca i Rijeke u optimističnom scenariju mogla bi biti izgrađena do 2032. godine, a u realnijem do 2036. godine, odgovorio je na pitanje novinara Ivan Kršić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, na konferenciji »Brod, vlak, pogodak – Kako do punog potencijala Luke Rijeka?«, održane jučer u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), u Hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu.

Lex specialis

Predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić je na pitanje koja su uska grla u realizaciji željezničkih projekata odgovorio kako su to danas u prvom redu poteškoće s projektiranjem i dugo vrijeme potrebno za ishođenje potrebne dokumentacije za gradnju.

– Za gradnju pruge od Karlovca do Rijeke najveći je problem nedostatak projektanata i sporost administracije. Možemo li angažirati strane projektante? Na natječaje za projektiranje može se javiti bilo tko i imamo situacija da su posao dobile strane tvrtke, no za njih je riječ o poslovima za koje im se ne isplati educirati svoje djelatnike po pitanju naših propisa pa onda angažiraju hrvatske tvrtke i tako se vrtimo u začaranom krugu, rekao je Kršić. Kao primjer je naveo dionicu dvokolosiječne pruge od Jurdana do Škrljeva, kroz Rijeku, za čije je projektiranje bio potpisan ugovor s IGH-om, raskinut prije dvije godine jer je tvrtka zapala u probleme. Novi projekt bit će gotov, najavio je, do kraja ove godine, a sredinom iduće bit će raspisan natječaj za odabir izvođača radova. Kršić je kazao i kako je HŽ Infrastruktura upravo zbog ovakvih problema sama krenula u projektiranje nizinske pruge od Karlovca do Škrljeva, do izdavanja građevinske dozvole, a Šoštarić je najavio i donošenje posebnog zakona o infrastrukturnim projektima.

– Mislim da ćemo ići na lex specialis, posebni zakon o infrastrukturnim projektima u niskogradnji, u prvom redu na željeznici, ali i drugim linijskim projektima od strateškog značaja. On se neće odnositi na manje projekte, unutar jedne općine, nego na velike zahvate, poput gradnje pruge, rekao je Šoštarić.

Građevinska dozvola za Prašku obalu

U panel-raspravi sudjelovali su Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje, Ivan Kršić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture i Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a.

Vukorepa je odgovarajući na pitanje o položaju Rijeke danas i u budućnosti, sa svim planiranim ulaganjima, u odnosu na konkurentske luke sjevernog Jadrana rekao kako Rijeka, Kopar i Trst u koji Mađarska ulaže u gradnju novog terminala i Venecija više nisu u poziciji konkurenata.

– Mi smo danas jedan prometni pravac i kao takav konkuriramo lukama sjeverne Europe. Mađari planiraju gradnju terminala, ali to je tek u planovima, dok mi očekujemo da ćemo za sličan, multimodalni terminal na Praškoj obali već u sprnju dobiti građevinsku dozvolu i nakon toga ga izgraditi, rekao je Vukorepa. Iz publike se uključio Boštjan Napast, nekadašnji prvi čovjek koparske luke, a danas predsjednik uprave ENNA grupe potvrdivši kako luke sjevernog Jadrana treba gledati kao jedan prometni pravac.

– Imamo potencijala da budemo konkurencija sjevernoj Europi, ali na nama je u kojoj mjeri ćemo taj potencijal realizirati, zaključio je Napast.