Turistički razvoj Hrvatska temelji na razvoju turizma više i visoke kvalitete, što uključuje i razvoj ponude za zahtjevne goste koji traže najveću kvalitetu. Iako je udio kapaciteta s 5 zvjezdica još uvijek mali, vidljiv je iz godine u godinu značajan rast kvalitete ponude smještaja kao i ulaganja u nove motive dolaska turista.

Istraživanja pokazuju kako se paralelno s time povećava i prosječna potrošnja gostiju. Naime, prema zadnjem istraživanju Stavovi i potrošnja turista THOMAS 2019. u toj prijepandemijskoj godini je prosječna dnevna potrošnja turista porasla za 20 posto u odnosu na 2017. i to na 98 eura po osobi i noćenju, pri čemu je ona iznosila 115 eura u kontinentalnoj i 97 eura u jadranskoj Hrvatskoj. Od toga se i dakle većina izdataka odnosi na smještaj, i to 54 posto, dok 17 posto otpada na uslugu hrane i pića izvan smještajnog objekta, a 29 posto na sve ostale usluge. Prosječni dnevni izdaci prema zemlji porijekla gostiju kreću se u rasponu od 67 eura koliko prosječno dnevno izdvajaju gosti iz Bosne i Hercegovine do 206 eura koliko je dnevni izdatak gostiju iz Japana.

U vrijeme prije pandemije gosti su u Hrvatskoj kao najbolje elemente ponude, uz ostalo isticali ljepotu prirode i krajolika, mjesta, osobnu sigurnost, atmosferu i ugođaj te gostoljubivost lokalnog stanovništva, a među visokoocijenjenim elemetima ponude su i gastronomija, ponuda kulture i umjetnosti, ali i ekološka očuvanost. Sami gosti najveće kupovne moći ne traže samo luksuzan smještaj i vrhunske ugostiteljske objekte nego i razne sadržaje s ponudom zabave, kulturnih događanja i zanimljivih manifestacija.

Očuvanost destinacije

Turizam visoke kvalitete danas više, međutim, nije samo vrhunski smještaj, već on podrazumijeva i očuvanost destinacije te njenu održivost, pogotovo u kontekstu globalnih trendova i promjena koje izrazito naglašavaju ekološku i održivu komponentu turističkog razvoja. Kvaliteta danas više no ikad znači održivost, a održivost kvalitetu. Kada govorimo o luksuzu u ovom pandemijskom razdoblju posebno se to odnosi na sigurnost, mirno okruženje, smještajnu ponudu visoke kvalitete kao i autentičnu gastronomsku ponudu.

Također, kada govorimo o novoj percepciji luksuza, nezaobilazna tema je održiv i odgovoran razvoj destinacije – a upravo je to smjer kojem se u Hrvatskoj teži.
– Sigurnost, mirno okruženje, smještajna ponuda visoke kvalitete te autohtona gastronomska ponuda komponente su luksuza koje su dodatno dobile na značaju u ovom pandemijskom razdoblju i za kojima je bila povećana potražnja u sezoni, ali i u posezoni. To nam dodatno potvrđuje činjenicu kako se daljnjim razvojem luksuznog turizma približavamo cilju da Hrvatska postane održiva, cjelogodišnja turistička destinacija, kvalitetne i diverzificirane turističke ponude, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

Ukazuje i kako je Ministarstvo turizma i sporta strateški usmjereno na poticanje poboljšanja kvalitete i diverzificiranosti svih sadržaja koji čine turističku ponudu Hrvatske i to kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, a koja je u izradi, te Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
– Hrvatskoj je iz Mehanizma oporavka i otpornosti Europske unije za turizam odobreno 2,2 milijarde kuna, i to kroz Podkomponentu 1.6 – Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma, koja obuhvaća reformu turističkog sektora kroz investicije koje pridonose zelenoj i/ili digitalnoj tranziciji te društvenoj održivosti turizma.

Kroz navedenu podkomponentu između ostalog osigurana su sredstva za regionalnu diverzifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma ulaganjem u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti, dodala je Brnjac.
Dakle, u izradi je Strategija razvoja održivog turizma Hrvatske do 2030., koja se kao takva po prvi puta uopće izrađuje, a imat će uporište u održivom i odgovornom turizmu temeljenom na kvaliteti i većoj dodanoj vrijednosti uz stavljanje fokusa na povezivanje turizma s popratnim djelatnostima kroz različite selektivne oblike turizma.

Strategija razvoja

Nova Strategija zajedno s Nacionalnim planom razvoja održivog turizma Hrvatske od 2021. do 2027. dat će smjernice za dugoročnu održivost hrvatskog turizma. Inače, pitanje održivosti pa time i održivosti turizma održivom i prije pandemije apostrofirano je u svijetu, ali i kod nas problemmom overourisma koji se počeo javljati, a koji podrazumijeva pretjerano korisštenje lokalnih resursa i preveliko opterećenje u destinacijama. No, isto tako, ulaganja u zelene tehnologije i njihova primjena u turizmu jedan su od vodećih trendova, ne samo kod velikih hotelakih kuća, već i kod manjih subjekata pa je tako i Nacionalna udruga malih obiteljski hotela upravo lansirala »zeleni« brend za ovaj smješajni segment.

Inače, samim donošenjem Europskog zelenog plana u 2019. godini definiran je temeljni prijedlog kojim bi se do 2030. godine klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama smanjile emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine, a do 2050. godine ambicija je da Europa nema emisija stakleničkih plinova i time postane prvi klimatski neutralan kontinent. Jasno, i pandemija uzrokovana korona virusom značajno je utjecala na procese razvoja gospodarstva, a kako bi države članice Europske unije što prije izišle iz te situacije i stvorile temelje za još otpornija društva i održivija gospodarstva, Europska komisija, Europski parlament i europski lideri u veljači 2021. godine postigli su dogovor o uspostavi posebnog Mehanizma za oporavak i otpornost. U tom je smjeru u srpnju ove godine i usvojen hrvatski Nacionalni plan za oporavak i otpornost vrijedan ukupno 47 milijardi kuna.

Ministarstvo turizma i sporta u pripremi ovog plana napravilo je iskorak osiguravajući dio sredstava i za turistički sektor i njegova ulaganja u energetsku učinkovitost pa će tako 60 posto novca iz plana bit će namijenjeno privatnom sektoru, a prvi natječaji krenut će sredinom 2022. godine. Kroz Podkomponentu 1.6 – Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma podkomponentu između ostalog osigurana su sredstva za regionalnu diverzifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma ulaganjem u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti namijenjena javnom sektoru u vrijednosti 930 milijuna kuna.

Osigurana su i sredstva za jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma namijenjena privatnom sektoru u vrijednosti većoj od 1,2 milijardi kuna. Sredstva na raspolaganju prilika su za održiv razvoj turizma u Hrvatskoj, turizma koji će se temeljiti na višoj efikasnisti, modernizaciji i inovacijama. U resornom Ministarstvu također su istakli i kako Hrvatska uskoro preuzima predsjedavanje UNWTO Odborom za turizam i održivost koji će predsjedati do 2023.