Kako se približava odlučivanje Ustavnog suda o ustavnosti izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i ograničavajućih mjera Nacionalnog stožera Civilne zaštite, sve je intenzivnija javna rasprava s tim u vezi.

Novost je za hrvatske prilike ta što u njoj sudjeluju i sami ustavni suci, oni koji osporavaju legalnost djelovanja Nacionalnog stožera. S druge strane, dužnosnici Vlade Andreja Plenkovića i HDZ-a, među njima i ministar zdravstva Vili Beroš koji nije član Nacionalnog stožera, odrješito odbacuju sve kritike na račun tijela kojem je na čelu Davor Božinović.

Neurokirurg Beroš je hrvatskoj javnosti postao poznat kao stručnjak za epidemiju koronavirusa, a sada on već suvereno tumači i Ustav.

Gostujući u ponedjeljak navečer na Novoj tv, ministar zdravstva je polemizirao s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji se zalaže, budući da je u Hrvatskoj na djelu velika prirodna nepogoda, da Sabor dvotrećinskom većinom aktivira članak 17. Ustava i odluči koja se to ustavna prava mogu privremeno suspendirati.

Zbunjujuće tumačenje

Beroš je u tom intervjuu ustvrdio da Milanović griješi jer da se spomenuta odredba Ustava odnosi na »neposrednu ratnu opasnost po suverenitet Republike Hrvatske«. »O tome se ne radi u ovoj priči.

Ovo je zdravstvena ugroza, postoji i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji definira epidemije kao problem. Taj Zakon je dao ovlasti Stožeru Civilne zaštite, da pod nadzorom Vlade, donosi racionalne mjere«, objasnio je Beroš.

No, osim neposredne ratne opasnosti, u članku 17. se i velika prirodna nepogoda navodi kao razlog za ograničavanje pojedinih prava i sloboda zajamčenih Ustavom. Stvar je interpretacije predstavlja li aktualna epidemija dovoljno veliku prirodnu nepogodu da bi Sabor primijenio članak 17. Vlada i HDZ odlučili su se za drukčije rješenje, dio ustavnih prava i sloboda ograničili su bez Sabora i članka 17., na osnovu zakona koje je Beroš pobrojio.

Na početku epidemije, dužnosnici HDZ-a pozivali su se i na članak 16. Ustava, koji propisuje da se »slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje«, ali su u međuvremenu od toga odustali.

Ustavni sudac Goran Selanec, izabran na prijedlog SDP-a, upozorio je objavom na Facebooku da se mjere što ih je posljednjih mjeseci donosio Nacionalni stožer nisu nikako niti mogle temeljiti na članku 16.

»Ustav niti jednim svojim slovom ne spominje ‘stožer’, pa stoga tvrdnja da ‘stožer’ postupa na temelju čl. 16. Ustava ne može biti ispravna. Štoviše, za građane je ona zbunjujuća, ako ne i varljiva.

Ustav je vrlo jasan oko onih tijela državne vlasti kojima daje ovlasti za postupanje i za koje onda on predstavlja izravnu pravnu osnovu postupanja. To su, prije svih, Hrvatskih sabor kao parlamentarno predstavničko, tj. zakonodavno tijelo građana.

Slijede Ustavni sud, Vrhovni sud i redovni sudovi kao tijela sudske vlasti, odnosno Vlada RH i Predsjednik RH kao tijela izvršne vlasti. Ustavne odredbe određuju njihove ovlasti i odgovornosti i kao takve jesu pravni temelj njihovog postupanja. Nisu za postupanje ‘stožera«, napisao je Selanec.

Načelo razmjernosti

On smatra da Stožer, kako je to rekao i Beroš, može pravnu osnovu za svoje djelovanje pronaći jedino u dva zakona, ali tu, ističe Selanec, nastaje drugi problem.

»Svoje ovlasti Stožer stoga temelji isključivo na volji zakonodavne vlasti, tj. Sabora. U tom smislu, rasprave oko ovlasti Stožera su u biti prvenstveno rasprave oko toga je li Sabor imao ustavno dopuštenje omogućiti Stožeru da postupa na način koji trenutačno postupa.

Tek nakon toga slijedi rasprava drži li se Stožer zakonskog okvira koji mu je odredio Sabor kada propisuje mjere ili one prelaze ono što mu je Sabor zakonom dopustio«, naglašava Selanec.

Ustavni sudac upozorava da članak 16. Ustava obvezuje sva državna tijela, pa tako i Sabor, da prilikom ograničavanja prava i sloboda poštuju načelo razmjernosti.

Selanec spada među članove Ustavnog suda koji su predlagali da se to tijelo samoinicijativno očituje o nekim prijeporima u vezi ustavnog postupanja u razdoblju epidemije, ali je većina sudaca to tada odbila i sada se čekaju njihove odluke na brojne zahtjeve za ocjenu ustavnosti.