Općina Neum na jugu Hercegovine sa svojih 4.600 stanovnika i 246 četvornih kilometara jedini je izlaz BiH na Jadransko more, pa ga zovu i Bosansko more. Područje Neuma ustupila je 1718. Turcima Dubrovačka republika, a potpisivanjem Daytonskog sporazuma 1995. općina Neum je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH.

Prema zadnjem popisu stanovništva BiH, čak 97,64 posto stanovništva Neuma čine Hrvati. To je vidljivo i prostim okom na svakom koraku u mjestu koje ima oko tri tisuće stanovnika i udaljeno je 70 kilometara od Dubrovnika. Tu je i grafit »hrvatski Neum« na zidu u gradu, hrvatska zastava visi u središtu mjesta, hrvatski grb s kockicama na susjednom je brdu, ulica uz more nosi naziv dr. Franjo Tuđman, a imena mještana su uglavnom hrvatska: Tomislav, Ante, Stipe, Marko, Luka… Ovdje se puštaju i pjevaju uglavnom pjesme s hrvatske estrade, a na TV prijemnicima kanali počinju sa svim hrvatskim programima.

I marke, i euri

U Neumu iz kojeg puca i prekrasan pogled na novi Pelješki most može se plaćati konvertibilnim markama, ali i eurima. U okviru većeg Malostonskog zaljeva kojeg zatvara poluotok Klek nalazi se Neumski zaljev dug šest, a širok 1,2 kilometra u kojem se uzgajaju ribe i školjke, a poznat je i lignjolov. Neum ima dva granična prijelaza s Hrvatskom na državnoj cesti D8 koja povezuje sjeverni i južni Jadran, a kroz Neum prolazi i europska cesta E65. Na granici, ako niste švercer, uz provjere dokumenata nema većih problema, a u povratku možete se u Opuzenu i uz cestu u ovo vrijeme opskrbiti većim količinama mandarina koje uspijevaju u dolini Neretve.

Neum se odlikuje dugim i toplim ljetima te kratkom i blagom zimom, mnogim hotelima, odmaralištem i apartmanima u privatnom smještaju pa je ovdje, kako je rekao općinski načelnik, glavna grana gospodarstva turizam, a broj kreveta u privatnom smještaju raste. Mještani uzgajaju i agrume, duhan, smokve, vinovu lozu, masline, bademe, lovor, kupus, krumpir i luk. Proizvodi se i više vrsta sireva, pršut, vino, rakija, med i vuneni proizvodi jer se autohtono stanovništvo oduvijek bavilo poljoprivredom, ribarstvom i stočarstvom. Kao dodatni prihod kuhali su morsku sol te ubirali ljekovito i začinsko bilje.

Neum danas raspolaže sa sedam tisuća ležaja u hotelima i još toliko u privatnom smještaju. U hotelima još nema Nepalaca i Filipinaca, što ne znači, kako su nam rekli, da ih u budućnosti neće biti. S obzirom na veličinu općine i njezin turistički potencijal s četiri velika i desetak malih hotela, odmaralištem, kampom i privatnim smještajem, trenutačni kapaciteti zadovoljavaju potrebe ovdašnjeg turizma jer su mnoge kuće, stanovi, pa i garaže već pretvoreni u apartmane za iznajmljivanje. Neki hoteli, poput hotela Zenit, za koji je zanimanje za kupnju pokazivao i proslavljeni NBA košarkaš Bojan Bogdanović, vape za obnovom.

Nova dimenzija

Na čelu Općine Neum je već drugi mandat načelnik Dragan Jurković, rođen 1980. godine, član HDZ-a koja je ovdje dominantna politička stranka. I na prvim poslijeratnim višestranačkim izborima u studenom 1990. u Neumu su pobijedile stranke hrvatskog nacionalnog predznaka, ali mir nije dugo trajao. Za vrijeme rata na području Neuma od 1991. do 1995. živote je izgubilo 37 vojnika. Danas se zahvaljujući miru i turizmu lijepo živi, što potvrđuju i riječi općinskog načelnika Dragana Jurkovića.

– Naš je proračun za ovu godinu nešto veći od osam milijuna eura i po glavi stanovnika je među najvećima u BiH, a i standard mještana je sigurno iznad ostatka BiH. Primarna grana nam je turizam, gotovo 90 posto svih gospodarskih aktivnosti vezano je uz turizam. Većina ljudi bavi se turizmom, radi u hotelima i iznajmljuje apartmane i kuće i od toga živi ostatak godine. Neum je ranije godinama bio tranzitno mjesto, a zahvaljujući izgradnji Pelješkog mosta i ceste Stolac – Neum, dobio je jednu novu, drugu dimenziju, sve više ljudi dolazi, ovdje boravi i ponovno se vraća. Naš cilj kao lokalne zajednice da još više poboljšamo uvjete boravka i života naših ljudi ovdje, da riješimo i umrežimo infrastrukturu na ovim prostorima, te održivi razvoj.

Moramo krenuti i s razvojem i proširenjem plažnog prostora jer smo dostigli maksimum. Što se tiče suradnje s Vladom federacije BiH, ona je dobra, uspjeli smo odbaciti njihove planove da se u Neumu izgradi Luka i pristanište za brodove jer smo se opredijelili za turizam. Nismo prihvatili ni njihovu ideju iz 2020. o izgradnji džamije koja je nelegalno sagrađena dvije godine kasnije u rubnom dijelu općine, 22 kilometra od središta mjesta i tu vodimo pravnu bitku. Također, nastojimo od države vratiti nadležnost nad hotelom Zenit i odmaralištem Ferolektro. U budućnosti namjeravamo uz ulaganja u turizam, održivi razvoj, infrastrukturu i kanalizaciju koju smo počeli graditi 80-ih godina prošlog stoljeća kako bi imali čisto more, otvoriti i gospodarske zone jer želimo privući investitore i tvrtke s obzirom na blizinu Hrvatske i EU-a, rekao nam je Jurković.

Trbuhom za kruhom

U hotelu Zenit sa 180 soba i 500 kreveta, koji se kao državna imovina pokušava godinama privatizirati, a ta saga kao i ona oko radničkog odmarališta Feroelektro na atraktivnom zemljištu traje i dalje, kao šef kuhinje i glavni kuhar radi Mirko Đandara koji je u Neum stigao 1987. trbuhom za kruhom, kada je ovaj hotel za vrijeme bivše države izgradila željezara iz Zenice. Mirko je ostao, osnovao obitelj, dobio tri sina i cijeli radni vijek kuha u Zenitu.

– Kao kuhar mogu reći da u Neumu prevladava mediteranska kuhinja s ribama i školjkama koje se uzgajaju u Malostonskom zaljevu. Turistička sezona je bila odlična, bili smo prebukirani jer od kada je u Hrvatskoj uveden euro, a mi imamo marku sve je u pola jeftinije nego kod vas, sve su cijene u hotelima, restoranima i trgovinama dosta niže nego u Hrvatskoj. Ljeti u hotelima, kampu i privatnom smještaju bude i 15 tisuća turista dnevno a mnogi izletnici na putu za Međugorje, Dubrovnik i Mostar prenoće ovdje zbog nižih cijena smještaja. U Neumu imamo četiri velika hotela Zenit, Grand hotel Neum koji je najveći s 900 ležajeva, Stela i Sunce i još od 10 do 12 manjih privatnih hotela te kamp. Imamo vrlo dobru klimu jer smo nakon Hvara grad s najviše sunčanih dana na Jadranu te čisto more koje pogoduje uzgoju riba i školjaka. Ljudi ovdje uglavnom žive od turizma i rada u ribogojilištu brancina i orada te uzgajalištu školjaka, a u zaleđu od vinogradarstva i maslinarstva. Nakon glavne turističke sezone okrećemo se berbi grožđa i maslina koja je u tijeku. Slijedi svinjokolja, a u siječnju počinje priprema za novu sezonu, govori nam Mirko.

Mirko ističe da sada u Neumu ima od 1.700 do 2.000 tisuće stanovnika, a ljeti oko 3,5 tisuće. Dodaje još neke zanimljivosti.

– Ovdje se diše hrvatski i dalmatinski. Navija se za Hajduk i Dinamo, Hajduk ima nešto više navijača. Navija se i za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju, onu BiH nitko ni ne prati. Dobra je prometna povezanost s Hrvatskom, s Dubrovnikom, Pločama, Opuzenom, autoputom Dalmatina, ali i s Mostarom i Međugorjem, a onda i sa Sarajevom. Pelješki most donio nam je veliko olakšanje i rasterećenje prometa jer je ljeti kroz Neum vladala velika gužva na magistrali, sav promet prema jugu išao je kroz Neum. Naša budućnost je u daljnjem razvoju turizma i prometnim povezivanjem s brzom cestom Sarajevo – Mostar – Stolac – Neum, zaključio je Mirko.

Vjerski turizam

Gostima u Neumu uz more i sunce, mediteranske delicije i školjke među kojima su, uz kamenice i dagnje, u Hrvatskoj zabranjeni prstaci nude se i zanimljivi izleti u Međugorje, Mostar i Dubrovnik. Ovdje je razvijen i vjerski turizam povezan s izletima hodočasnika u Međugorje, a u sastavu nove posvećene katoličke crkve sv. Nikole biskupa, u središtu Neuma, od ovoga ljeta iznajmljuje se odmah pored ulaza u crkvu i devet apartmana od 22 do 165 četvornih metara nazvanih Zvijezda mora. Za njih je don Mladen Šutalo koji je u registar upisan kao vlasnik dobio dozvolu od biskupije, ali tvrdi da je pravi vlasnik apartmana Župa Gospe od zdravlja kojoj ide prihod od iznajmljivanja turistima, a namijenjen je za održavanje crkvenih objekata u župi.

O vezi Neuma i Hrvatske svjedoče i neke poznate osobe koje potječu iz ovoga kraja, poput dr. Juraja Njavre, liječnika i bivšeg hrvatskog ministra, Pere Jurkovića prvog guvernera Hrvatske Narodne banke, Pere Pavlovića, hrvatskog pjesnika iz BiH, a još su poznate osobe iz Neuma Nikola Buconjić, pjesnik i romanopisac, etnograf i povjesničar, te Petar Vuletić, pjesnik i prosvjetitelj. Na području Neuma nalazi se i sedam nacionalnih spomenika uvrštenih na glavni popis koje vrijedi posjetiti, a među njima su Hutovski grad, crkva sv. Ane u Gradcu, kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića, nekropola Crkvina, nekropola Brštanica, nekropola Međugorje i arheološko nalazište Vranjevo selo. Zanimljiv je taj Neum koji svakako treba posjetiti.