„Građani koji imaju nekretninu u kojoj žive, koja je namijenjena stanovanju, neće plaćati porez na nekretnine, od takvih ideja građani ne trebaju strahovati“, poručio je ministar u saborskoj raspravi o paketu zakona iz novog kruga porezne reforme koja će stupiti na snagu s početkom 2025. godine.


U tom su paketu izmjene šest zakona: o lokalnim porezima, o porezima na dohodak i na dodanu vrijednost, o doprinosima, o Poreznoj upravi te Općeg poreznog zakona, a oporba se fokusirala samo na zakon kojim se porez na kuće za odmor transformira u porez na nekretnine.




Raspon tog poreza je od 0,6 do osam eura po metru četvornom, 80 posto prihoda od njega ide gradu, odnosno općini, a 20 posto državi.


Oporba tvrdi da se njime, kad je riječ o priuštivom stanovanju, neće postići ni jedan od zacrtanih ciljeva, a Vladu proziva da problem kratkoročnog, turističkog najma prelama na malim iznajmljivačima.


 Nepravda


Ministar to odbacuje, tumačeći kako je nepravedno da se sada za dugoročni najam, npr. smještaj studenata, plaća 8, 4 posto poreza, a za kratkoročni, tj. za smještaj turista, dva posto poreza.


Povećanjem turističkog paušala po krevetu izjednačavamo porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma što je pravedno, kao što je pravedno da su i naše plaće na isti način oporezovane, rekao je Jasenki Pentek Auguštan (SDP).


Naglasio je i kako nema smisla da onaj tko živi od svoga rada plaća porez na dohodak 20 posto i više, a onaj tko ima dohodak od najma plaća samo dva posto poreza.


Naveo je i kako Vlada kroz različite aspekte rasterećuje dohodak.


Od 2016. do sada, ukupno porezno rasterećenje na godišnjoj razini je preko 2 milijarde eura,  samo od 1. siječnja ove godine 400 milijuna eura kroz sustavu mirovinskog osiguranja za one koji imaju najniža primanja, istaknuo je.


Vladin prijedlog brani Vesna Vučemilović (HS) koja navodi kako su izračuni pokazali da porez na kratkoročni najam može dosegnuti do 5 posto.


„No, ide se na emocije, uvijek ima neka bakica“, kaže zastupnica i objašnjava kako takve bakice u Slavoniji, kad ne mogu obrađivati zemlju, plaćaju više od osam posto poreza.


Ministar nije mogao precizno reći koliko će se predloženim poreznim izmjenama od 1. siječnja povećati prosječna plaća te koliko će i u kojem razdoblju „ići dolje“ cijena najma u Zagrebu, a što je zanimalo SDP-ova Borisa Lalovca.


Objasnio je kako svi parametri koji utječu na utvrđivanje visine najama ili plaće nisu u Vladinim rukama, bruto plaće uglavnom povećavaju poslodavci.


Uvjereni smo da će porez na nekretnine biti konstruktivan i doprinijeti ostvarenju naših ciljeva, a govoriti precizno kolika bi bila cijena najama i u kojem roku, je nemoguće, rekao je Primorac.


Odgovorio je i Mariji Lugarić (SDP) zašto su od plaćanja poreza na nekretnine izuzete nekretnine u vlasništvu države.


To je dosljedna primjena načela dosljednosti, država ne plaća ni porez na promet nekretnina, osim toga ona ima i redistributivnu ulogu. Puno je razloga zašto držimo da bi to bilo administrativno opterećenje, a ne znamo što bismo time dobili, kazao je Primorac.


Bauk: Angažirajte Primorca


Navodeći kako će jedna od zadaća Porezne uprave biti i kontrola stanuju li u nekretnini kojoj su vlasnici osobe koje su s njima povezane, Arsen Bauk (SDP) istaknuo je kako za to trebaju ljudi s iskustvom, pa ministru predložio da kao vanjskog suradnika Uprave angažira Dragana Primorca, predsjedničkog kandidata.


„On ima iskustva u kontroli tko stanuje u stanovima, a ispravila bi se i povijesna nepravda, pa bi dva Primorca mogla biti u postrojbi Porezne uprave“, sarkastičan je bio Bauk, referirajući se na medijsko pisanje o Primorčevim aktivnostima povezanih s kupovinom stanova s početka 1990.


I dok mu je ministar odgovorio kako nema odgovor na njegove „jezične bravure“, Goran Ivanović (HDZ) uzvratio mu je kako on itekako ima iskustva u pogledu stanovanja.


Bauk je poput Peđe Grbina živio na dvije tri-adrese, primao naknadu (za odvojeni život), a onda se nevješto pravio da ne zna gdje živi, podsjetio je HDZ-ov zastupnik.