Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Stranih radnika najviše je u graditeljstvu 25.478, slijede ugostiteljstvo i turizam s 21.887, pa industrija sa skoro osam tisuća radnika, promet i veze s više od tri tisuće te poljoprivreda i ribarstvo s tisuću i pol
povezane vijesti
ZAGREB – Rad u pojedinim djelatnostima u Hrvatskoj bilo bi nemoguće organizirati bez stranih radnika, ali sve više se poslodavci oslanjaju i na rad umirovljenika, koji prema zakonu mogu raditi do polovine radnog vremena bez gubitka mirovine. Krajem lipnja do polovine radnog vremena radilo je gotovo 23 tisuće umirovljenika, što je rekordan broj, a dozvole za rad imala su 65.393 strana radnika. Broj stranaca i umirovljenika koji rade tako je ukupno dosegnuo broj osiguranika, ljudi koji imaju bilo kakav zasnovan radni odnos, u Zagrebačkoj županiji, a čak je 15 hrvatskih županija imalo manji broj osiguranika. Hrvatska ima čak 14 županija u kojima je broj osiguranika manji nego što je ukupan broj izdanih radnih dozvola na nacionalnoj razini.
Oslanjajući se na trend porasta izdanih dozvola za boravak i rad stranaca posljednjih nekoliko godina, iz Ministarstva unutarnjih poslova procijenili su da će, ako se taj trend nastavi, do kraja ove godine, broj izdanih dozvola za rad stranaca premašiti sto tisuća. Lani je do kraja godine taj broj dozvola za strane radnike bio nešto manji od 82 tisuće.
Azijati dolaze
Možda je od te procjene, koja je ionako očekivana, zanimljivije kako se posljednjih nekoliko godina promijenila struktura državljanstva stranaca koji u Hrvatskoj traže bolji život. Na vrhu ljestvice godinama su bile države nastale raspadom bivše Jugoslavije, uz dodatak Ukrajine i Albanije, a onda je prošle godine na peto mjesto izbio Nepal. No, radnici iz Nepala trenutno su na trećem mjestu, odmah iza radnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Uz to, na šesto mjesto država iz koje stranci dolaze raditi u Hrvatsku ove se godine smjestila Indija.
Umirovljenici zasukali rukave
U lipnju se povećao i broj umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena, pa je tako posljednjeg dana u prošlom mjesecu, odgovorili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bilo 22.833 korisnika mirovina koji su radili do 20 sati tjedno. To znači da je u lipnju u odnosu na svibanj broj umirovljenika koji rade povećan za 685, a najvećim dijelom to se povećanje dogodilo zbog njihovog angažiranja u turizmu. Krajem lipnja je uz strance u toj djelatnosti radilo i 1.946 umirovljenika. Najveći broj umirovljenika, njih 3.908, radi u trgovini, što je 17 posto od ukupnog broja svih umirovljenika koji rade. U PGŽ-u je krajem prošlog mjeseca radilo 2.439 umirovljenika, što znači da je više od deset posto hrvatskih umirovljenika koji su radili prošli mjesec bilo iz PGŽ-a. I u PGŽ-u i u Hrvatskoj muškarci čine dvije trećine umirovljenika koji dodatno rade. |
U ovoj godini izdana je 20.341 dozvola za rad i boravak državljana susjedne BiH, na drugom je mjestu s 11.561 dozvolom Srbija, a 30. lipnja dozvolu za rad i boravak u Hrvatskoj imalo je 6.295 Nepalaca. Za radnike iz Sjeverne Makedonije izdano je nešto više od šest tisuća dozvola, s Kosova je došlo 4.676 radnika, a iz Indije 3.258. Samo prije koju godinu brojke radnika iz susjednih zemlja bile su znatno veće, a radnici iz Nepala i Indije brojili su se u stotinama. Državljani BiH i Srbije sve više preskaču Hrvatsku i na rad odlaze u zemlje zapadne Europe, gdje su bolje uvjete rada i života pronašle i stotine tisuća hrvatskih radnika. Tako je 15 posto stranaca koji rade u Hrvatskoj stiglo iz dvije azijske države, a vjerojatno je samo pitanje dana kad će i Nepalci i Indijci, koji trenutno rade u Hrvatskoj, krenuti prema Zapadu gdje mogu dobiti bolje uvjete.
Konobari i zidari
Iz MUP-a nam pojašnjavaju i da je u ovoj godini za novo zapošljavanje izdana 41.851 dozvola za rad i boravak, da je 11.981 dozvola produljena te da je za sezonski rad izdana 11.561 dozvola. Od dozvola koje su izdane za novo zapošljavanje najviše ih otpada na turizam i ugostiteljstvo, 10.609.
Ipak, ako se u obzir uzmu sve izdane dozvole za rad stranaca, još uvijek prednjači graditeljstvo s 25.478, slijede ugostiteljstvo i turizam s 21.887, pa industrija sa skoro osam tisuća radnika, promet i veze s više od tri tisuće te poljoprivreda i ribarstvo s tisuću i pol. Djetalnosti su to u kojima je i ranijih godina bilo najviše dozvola za rad stranaca. Što se tiče zanimanja, prednjače konobari, a slijede zidari.
Najviše posla na izdavanju dozvola za strance imala je Policijska uprava zagrebačka koja je izdala više od 15 tisuća dozvola, a nakon nje slijede policijske uprave u županijama na Jadranu, pa je na drugom mjestu Policijska uprava istarska s 10.650 izdanih dozvola, a policija u Splitsko-dalmatinskoj županiji je izdala 6.876 dozvola za rad i boravak državljana trećih zemlja.
Broj radnika
1. BiH 20.3412. Srbija 11.5613. Nepal 6.2954. Makedonija 6.1015. Kosovo 4.6766. Indija 3.258 |
Primorsko-goranska policijska uprava do 30. lipnja je izdala 6.506 dozvola za strance. Kad se tomu dodaju umirovljenici koji rade na polovini radnog vremena u PGŽ-u trenutno oko deset posto zaposlenih čine stranci i ljudi u mirovini, a ako bi se iz ukupnog broja isključili oni koji rade u javnom sektoru, državnim ili lokalnim tvrtkama udio stranaca i umirovljenika je znatno veći.