Kuća u okolici Koprivnice od 400 četvornih metara, s okućnicom i vrtom, prodaje se za 150 tisuća eura. Za taj iznos u Zagrebu ili nekom od većih gradova na moru možete kupiti garsonijeru.

– Ispod 150 tisuća eura ne bih išao. Tu je sva infrastruktura, plin, kanalizacija, voda, imamo i bunarsku vodu i gradsku vodu. Sve imamo, za HRT-ovu emisiju Potrošački kod rekao je Ivan Jelak vlasnik nekretnine.

Istraživanje koje su proveli Ministarstvo prostornog uređenja i zagrebački Ekonomski institut pokazalo je šokantne razlike u cijenama nekretnina. Primjerice, za luksuznu kuću u Dubrovniku moglo bi se kupiti čak 130 kuća u podravskim ili prigorskim selima. No, unatoč svemu, potražnja za atraktivnim kućama i stanovima, gdje god da se nalaze, i dalje je velika.

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

– Ono što je indikativno je da je visoko koncentracija kupoprodaje u Gradu Zagrebu i u obalnim županijama dok ostatak zemlje ne bilježi rast niti veliku koncentraciju kupoprodaje. Možemo zaključiti da je to najviše povezano i s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i s tom generiranom potražnjom koja je vezana uz turizam unatoč krizi, kazala je Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta.

Zagreb je s oko 13 posto imao brži rast cijena i od Amsterdama. Poznavatelji tržišta kažu da je razlog niža ponuda novih stanova od potražnje, središte grada još nije toliko poželjno zbog potresa pa raste pritisak na novija naselja, stanovi se ne kupuju samo za stanovanje nego i kao investicija, da bi se sačuvala vrijednost kapitala, a svoje su učinili i državni poticaji.

– Mi smo u zadnjih mjesec dana preuzeli par novogradnji i bilježimo veliki interes za njih. Cijena tih novogradnji je 20 posto viša u odnosu na prošlu godinu. Cijene u prigradskim naseljima za novogradnju su oko 2 tisuće eura po kvadratu dok u najtraženijim kvartovima dostižu i 5 tisuća eura, zaključio je Luka Prica, agent za nekretnine.

– Mi sada imamo zabilježen rast ne samo cijena nego i prometa nekretnina. U 2021. godini smo imali rast za 30 posto, u odnosu na prethodnu, u prometu nekretnina. Kada se to pogleda u nekakvim vrijednostima godišnji promet nekretnina u našoj državi iznosi preko 60 milijardi kuna, rekao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.

Sve više stranaca kupuje nekretnine u Hrvatskoj pa i to utječe na cijene. Stoga mlade obitelji sve češće razmišljaju o preseljenju u manja mjesta ili gradsku periferiju.

– Mladi ljudi koji vide da nemaju opciju kupiti nešto u gradu jer su nekretnine dosta stare i treba jako puno ulagati, odlučuju da idu malo van grada pogotovo oni koji se bave nekom poljoprivredom i za recimo 70 do 80 tisuća eura se da naći solidna kuća, iznosi Maja Nuttall, agentica za nekretnine.

Građevinari se žale da ovakav skok cijena materijala ne pamte desetljećima. Metali, plastika, drvo vrtoglavo su poskupjeli, od 50 do čak 200 posto. Rizici su preveliki, jamstava nema pa je tvrtkama isplativije plaćati penale zbog otkazanih poslova nego gomilati gubitke.

-Povećanja samih ulaznih troškova, dobave materijala i dobavljački lanci koji su vrlo nepouzdani i poremećeni utječu i na povećanje samih cijena. Ako tome pridodamo inflaciju kao i nedostatak radne snage zaista se susrećemo s jednim stvarno izazovnim razdobljem, rekla je Sanja Kušan, voditeljica marketinga u građevinskoj tvrtki.

Kupnja dodatne nekretnine kod nas je najčešći način štednje. Uzimajući u obzir trenutačno stanje na tržištu, analitičari kažu da se veća zarada može ostvariti iznajmljivanjem nekretnine nego od kamata na oročenu štednju.

– Prosječan građanin sklon je ulagati samo u nekretnine jer je ta financijska pismenost ili iskustvo s nekim drugim tipom ulaganja, dosta negativno i tako nije iznenađujuće da se ne samo potreba za življenjem nego i štednjom prelije u ciglu i beton, kazao je Filip Vugačić, agent za nekretnine.

Snažan rast cijena stambenih nekretnina pod pritiskom je na globalnoj razini pa se u idućim kvartalima očekuju znatne korekcije cijena u većini svjetskih gradova, navodi se u švicarskoj studiji o kretanju cijena nekretnina. Hoće li se to odraziti i na naše tržište, tek ćemo vidjeti.