Unatoč neizvjesnosti oko termina otvaranja objekata i općenito epidemiološke situacije, hrvatski radnici koji zimi odlaze raditi na skijališta u susjednim zemljama, čini se, ipak bi trebali imati nešto posla. Skijališta se pripremaju za početak rada tako da oglasa za sezonske poslove još nešto malo ima, no u pravilu se sezonce tražilo već krajem ljeta.

Govoreći o tome koliko je koronakriza utjecala na potražnju za djelatnicima iz Hrvatske, Mirco Holzer Mike, vlasnik restorana Geiselsberger Hutte u mjestu Olang u Južnom Tirolu kazao je kako se svi pripremaju i nadaju najboljem.

– Mi smo lani tijekom zime imali sedam djelatnika iz Hrvatske, a ove ćemo godine imati pet, tako da smo neznatno smanjili njihov broj. Nakon lockdowna u proljeće, svi smo se bojali za ljetnu sezonu, a pokazalo se da je bila jako dobra i potrajala je dosta dugo, tako da se i sada nadamo da ćemo uspjeti odraditi zimu tijekom koje ćemo imati ukupno 17 zaposlenih, kazao je ovaj ugostitelj.

U ovom ugostiteljskom objektu, naime, godinama rade kadrovi iz Hrvatske. Među njima je i Opatijac Goran Pejić, koji će reći kako je u dvadesetak godina uz njegovu pomoć ondje zanat peklo stotinjak naših ljudi. Sam je pak u Kronplatzu odradio 24 zimske i 12 ljetnih sezona.

Govoreći o sezonskom radu u Italiji nekad i danas podsjetio je kako je prije ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije broj stranih radnika bio ograničen i u kvotu su ulazili ne samo hrvatski radnici. Otvaranje granica donijelo je mogućnost da se na talijanskom snijegu radi samo s osobnom iskaznicom.

Dobri radnici

– Potražnja je velika jer smo mi dobri radnici, znamo svoj posao, na kraju krajeva, većina ima i završenu ugostiteljsku školu, što znači da talijanski poslodavac dobije kvalificiran i obrazovan kadar koji govori tri, četiri jezika.

Konkretno u Kronplatzu, po mojoj procjeni, radi sigurno stotinjak naših ljudi. Dakle, samo u Kronplatzu i okolici. Ako uzmemo u obzir Trento, Bolzano i druge regije, onda možemo govoriti o 600 do 700 naših ljudi na sezonskom radu, rekao je Pejić dodajući kako se najviše traže kuhari i konobari.

Opisujući koliko se posao promijenio, kazao je, primjerice, kako se u današnjem ritmu od 11 do 15 sati posluži oko 1.100 i 1.500 tanjura.

I na austrijskim skijalištima iz godine u godinu zimi radi velik broj Hrvata. Njih oko 150 lani, kao i godinu ranije, posao je ondje našlo preko agencije za zapošljavanje Euro Career iz Pule. Vlasnica agencije Aleksandra Bertelt pojasnila je kako posreduju pri zapošljavanju ugostiteljskih djelatnika u austrijskim pokrajinama Koruškoj, Štajerskoj, Salzburgu, Tirolu i Vorarlbergu. Agencija radi s hotelima visoke kategorije, odnosno od 4 zvjezdice naviše.

– Svakako su najtraženiji kuhari tako da njih zapošljavaju i samo sa znanjem engleskog jezika, dok inače djelatnici moraju poznavati i njemački jezik. Kuhari su dakle toliko traženi da je taj kriterij ublažen.

Plaće ovise o satnici, kao i o kvalifikacijama te samom radnom mjestu, a definirane su kolektivnim ugovorom. Razlika je i u hotela koji rade čitavu godinu te onih koji rade sezonski, pa se tako satnica u cjelogodišnjim objektima računa 45 sati tjedno, dok je u sezonskim objektima ona 48 sati tjedno, pojasnila je Bertelt.

U sezonskim objektima sa satnicom od 48 sati tjedno bi tako najmanja plaća u kuhinji bila oko 1.600 eura neto, a najveća 2.200 eura, s time da zamjenici šefa kuhinje ili šefovi kuhinje imaju i znatno veće plaće ovisno o svojem znanju i kvaliteti. Plaće konobara su između 1.600 i 1.900 eura, a masera, kozmetičara i sobarice oko 1.500 do 1.600 eura.

Odgode otvaranja

Koronakriza je i na austrijskim skijalištima pomakla otvaranje dobrog dijela objekata. U pravilu svi s radom započinju krajem studenog ili početkom prosinca, no aktualna je situacija mnoge navela da pričekaju dva ili tri tjedna te većina s radom počinje nešto kasnije, sredinom prosinca, dakle, uoči božićnih i novogodišnjih blagdana.

– Otvaranja su odgođena do sredine prosinca, jasno, ovisno o tome kada se otvaraju žičare. Duboko se nadamo da će se s aktualnim lockdownom brojke zaraženih smanjiti tako da Austrijanci imaju mjesec i pol dana za pripremu početka rada.

Objekti zimsku sezonu u pravilu zatvaraju tek oko Uskrsa tako da i sezonski djelatnici većinom imaju i takve ugovore, dodala je naša sugovornica.

Inače, Austrija je svoje tržište rada od 1. srpnja ove godine potpuno otvorila za hrvatske radnike kojima tako više ne trebaju radne dozvole. Govoreći o tome koliko je to utjecalo na potražnju za kadrovima iz Hrvatske, vlasnica agencije Euro Career kazala je kako se ustvari nije jako odrazilo na to da austrijski poslodavci povećaju potražnju za djelatnicima.

S druge strane, radnici iz Hrvatske pokazali su velik interes za radom u Austriji.

– Ima puno više interesa od strane naših ljudi, s time da je jako teško reći je li razlog tomu što više ne trebaju radne dozvole ili zbog lošije turističke sezone u Hrvatskoj. Naime, mnogi kažu kako je sezona bila kratka, a samim time su im i prihodi smanjeni i zbog toga žele ići u Austriju.

U svakom slučaju, ove je godine broj onih koji traže sezonski posao vani povećan, ukazala je Bertelt. Kako doznajemo, najmanje prijava je s područja Sjevernog Jadrana, dok su zainteresirani djelatnici iz kontinentalne Hrvatske, ali ima i dosta interesa onih iz Dalmacije.

Ove godine i više nego obično s obzirom na to da je dalmatinski dio obale ovog ljeta imao puno slabiju sezonu nego Istra i Kvarner.

MojPosao: Od rujna nije bilo oglasa za poslove u turizmu u inozemstvu

Da situacija sa sezonskim poslovima nije bajna, ukazuju i informacije portala Moj Posao. Naime, prema riječima Alena Mrvca, u cijeloj je prošloj godini na portalu MojPosao objavljeno 1.700 oglasa za slobodna radna mjesta u inozemstvu.

U pravilu se radilo o poslovima u turizmu i ugostiteljstvu te građevinarstvu, ali traženi su i stručnjaci iz drugih područja, primjerice iz zdravstva. Najviše oglasa objavljeno je za rad u Njemačkoj, Sloveniji, Irskoj, Nizozemskoj i Austriji.

– Ako gledamo isključivo sezonske i honorarne poslove u turizmu i inozemstvu, onda ih je bilo 30, a to uključuje i ljetne mjesece. Međutim, kad je riječ o ovoj godini, situacija se značajno promijenila, i to nagore, pa tako od rujna nije objavljen niti jedan oglas za poslove u turizmu u inozemstvu.

To, dakako ne znači da se u narednim mjesecima, naročito ako epidemiološke prilike budu povoljnije, situacija neće promijeniti nabolje, no doista je teško prognozirati u kojem će se smjeru razvijati tržište rada, naročito kad je riječ o poslovima u inozemstvu, kazao je Mrvac.

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) pak kažu kako su i ove godine austrijski poslodavci iskazivali interes za zapošljavanjem hrvatskih radnika iako u nešto manjem broju nego ranije.

– Zbog nedavnog novog lockdowna u Austriji i neizvjesnosti u pogledu daljnjeg razvoja situacije oko pandemije, kolege su do daljnjega suspendirale oglašavanje. Sa svim će kandidatima koji su se do tog trenutka javili, a njih je 50, individualno kontaktirati, kažu u HZZ-u koji od sezone 2012./13., kada je pokrenut pilot-projekt, pa sve do danas, surađuje s austrijskom javnom službom za zapošljavanje (AMS) u posredovanju za zapošljavanje u zimskoj sezoni u Austriji.