Foto Mateo Levak
Procjenu utjecaja turizma na gospodarstvo Hrvatske zbog devastirajućih promjena koje je generirala COVID-pandemija, odnosno njene posljedice na gospodarstvo nije moguće utemeljiti uobičajenim statističkim metodama prognoziranja, već je potrebno poći od tzv. Analize scenarija koja odgovor na to što će se dogoditi u bližoj budućnosti ne traži samo kroz »preslikavanje« prošlih događaja već u analizu uključuje i očekivane promjene okruženja koje bitno određuju promjene
povezane vijesti
Trenutačna situacija u turizmu i hotelijerstvu uvjetovana SARS-CoV-2 virusom imala je izuzetno snažne negativne posljedice na ukupne međunarodne turističke tijekove. Međunarodna putovanja u 2020. godini drastično su smanjena. Pad noćenja u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu iznosi 74 posto, a očekuje se da će turističku aktivnost obilježavati negativni tijekovi i u ovoj, kao i sljedećoj godini.
Posljedice zdravstvene krize na svjetska turistička kretanja su goleme i devastirajuće. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) upozorava na smanjenje primitaka od međunarodnih putovanja između 910 i 1.200 milijardi američkih dolara te potencijalni izravni gubitak zaposlenja za 100 do 120 milijuna osoba.
To je i okvir u kojem je UNWTO definirao tzv. COVID-19 tourism recovery technical assistance package kojim se proces obnove turističkog sektora zasniva na mjerama ekonomske obnove, marketinga i promocije te institucionalnog jačanja i podizanja otpornosti.
Ključna djelatnost
COVID-19 ima razarajuće učinke i na europski turistički sektor koji, kroz širok splet utjecaja koji se odražavaju na ekonomski rast, zaposlenost te društveni razvoj, predstavlja glavnu gospodarsku aktivnost u Europskoj uniji.
U cilju ublažavanja negativnih posljedica aktualne krize, Europska komisija usvojila je tzv. Recovery and Resilience Facility s proračunom od 672,5 milijardi eura te skup mjera usmjerenih na podizanje fleksibilnosti primjene EU fiskalnih pravila te promjenu State Aid pravila uz tzv. Coronavirus Response Investment Initiative u svrhu osiguranja likvidnosti malog gospodarstva i zdravstvenog sektora.
Unatoč izrazitim komparativnim prednostima, Hrvatska je tijekom 2020. godine snažno pogođena negativnim turističkim kretanjima na emitivnim područjima. Podaci iz svjetskog turističkog barometra UNWTO-a ukazuju na pad prihoda od turizma u 2020. godini od 67,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Bez obzira na puno bolji turistički promet u odnosu na prethodnu 2020. godinu, neizvjesni su rezultati i ovogodišnje turističke sezone. Osim što su asimetrično regionalno i proizvodno raspoređeni, ti negativni utjecaji nisu se odrazili samo na »klasične« turističke aktivnosti kao što su pružanje usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića već, kroz izravne i neizravne međusektorske odnose, i na cijelo gospodarstvo.
Naime, turizam je za Hrvatsku izrazito važna gospodarska aktivnost koja, prema posljednjim raspoloživim podacima službene statistike, generira izravno 11,4 posto bruto domaćeg proizvoda, a kumulativno, izravno i neizravno 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske.
Važnost turizma za ukupne gospodarske tokove i makroekonomsku stabilnost potvrđuje i činjenica da su u 2019. godine prihodi od turizma činili 37,3 posto ukupnog prihoda od izvoza roba i usluga Hrvatske.
Navedene činjenice determiniraju potrebu objektivne, konzistentne i metodološki utemeljene procjene utjecaja turizma na gospodarstvo Hrvatske, konkretno – sagledavanje mogućih opcija kretanja turističke aktivnosti u Hrvatskoj u spomenutom razdoblju, te utvrđivanje posljedičnog, izravnog i neizravnog, rasprostiranja utjecaja promjene turističke aktivnosti na kretanje cjelokupne gospodarske aktivnosti i ključnih gospodarskih djelatnosti Hrvatske.
Doprinos turizma
Iz spomenutih razloga je Ministarstvo turizma i sporta započelo s izradom Analiza scenarija hrvatskog turizma, vrlo zahtjevnog i vjerojatno, u ovom trenutku za hrvatski turizam najvažnijeg dokumenta, pri izradi kojega u okviru »Paketa za tehničku pomoć za oporavak turizma koji olakšava oporavak turizma nakon COVID-19« ministarstvo može računati i na tehničku pomoć Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske turističke organizacije (UNWTO-a).
Provedbi jedne takve analize potrebno je pristupiti isključivo polazeći od metodološkog okvira utemeljenog na dostupnim spoznajama o obilježjima turizma Hrvatske, koje sintetiziraju Satelitski račun turizma, tablica međusektorskih odnosa hrvatskog gospodarstva koja uključuje i aktualne raspoložive podatke o kretanju turističke aktivnosti u promatranim godinama, i na kraju spomenuti Analiza scenario.
U navedenom kontekstu Satelitski račun možemo podvesti pod sustav koji omogućava, između ostalog, utvrđivanje izravnog ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu, odnosno utjecaja koji proizlazi iz izravnog kontakta posjetitelja i ponuđača/proizvođača proizvoda i usluga koje posjetitelji potražuju, a koji, s obzirom na široku lepezu proizvoda i usluga koje turisti i jednodnevni posjetitelji kupuju i koriste na svom putovanju, obuhvaća niz turističkih karakterističnih proizvoda i aktivnosti.
Budući da satelitski račun turizma mjeri samo izravan doprinos turizma, procjena ukupnog, izravnog i neizravnog, doprinosa turizma gospodarstvu u cjelini te pojedinim gospodarskim djelatnostima podrazumijeva korištenje kvantitativnih modela uobičajeno povezanih sa sustavom nacionalnih računa.
Kao sastavni dio europskog sustava nacionalnih računa, input- output (IO) model je, unatoč metodološkim ograničenjima, uobičajeno sredstvo procjene ukupnog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu. U naravi, radi se o determinističkom kvantitativnom modelu koji opisuje ukupnu strukturu gospodarstva odnosno korelaciju između različitih gospodarskih djelatnosti.
Istini za volju, treba reći da u ovom trenutku, sustav statistike turizma ne pruža dovoljnu podatkovnu osnovicu za procjenu veličine i utjecaja turizma na gospodarstvo u cjelini kao ni na pojedine gospodarske djelatnosti u 2020. godini kao polazišnoj godini procjene.
Naime, osim što je posljednji Satelitski račun turizma Republike Hrvatske izrađen za 2016. godinu, a za 2013. godinu izrađena i objavljena posljednja input-output tablica, nisu raspoloživi niti brojni drugi relevantni izvori. Radi se prije svega o procjeni dolazaka, noćenja i potrošnje dolaznih i domaćih nekomercijalnih segmenata turista te procjeni dolazaka i potrošnje jednodnevnih dolaznih i domaćih posjetitelja.
Sagledavanje budućnosti
Nadalje, kako procjenu utjecaja turizma na gospodarstvo Hrvatske zbog devastirajućih promjena koje je generirala COVID-pandemija, odnosno njene posljedice na gospodarstvo nije moguće utemeljiti uobičajenim statističkim metodama prognoziranja odnosno na ekstrapolaciji prethodnih kretanja u budućnosti, potrebno je poći od Analize scenarija kao poželjne metode za procjenu.
Metoda Analiza scenarija, naime, odgovor na to što će se dogoditi u bližoj budućnosti ne traži samo kroz »preslikavanje« prošlih događaja već u analizu uključuje i očekivane promjene okruženja koje bitno određuju promjenu pojave. Spomenuta metoda dugo se i uspješno koristi u javnom i privatnom sektoru kao logički rigorozni okvir/model koji ima za cilj sagledati implikacije mogućih »budućnosti« u cilju pravodobnog prepoznavanja rizika te djelovanja u cilju njihovog neutraliziranja.
U tom smislu, Analiza scenarija predstavlja odmak od određivanja najboljih, srednjih i najlošijih slučajeva. Zapravo, radi se o modelu koji, polazeći od logički i konzistentno postavljenih priča/scenarija, sagledava različite moguće budućnosti.
Budući da takvih potencijalnih i mogućih priča/scenarija ima puno, metoda podrazumijeva primjenu višestupanjskog procesa koji omogućava prepoznavanje ključnih faktora promjene neke pojave u budućnosti te izdvajanje nekoliko »zapleta« koji određuju promjenu analizirane pojave i njezinih utjecaja na okruženje.
U navedenom kontekstu sagledavanje mogućih smjerova promjena turističke aktivnosti u spomenutim godinama i njihovih posljedica za cjelokupno gospodarsko okruženje sasvim sigurno polazi od utjecaja pandemije na gospodarske i turističke tokove u Hrvatskoj i konkurentsko okruženje kao fokalne točke analize.
To je i prvi korak Analiza scenarija, a time i polazište za, u drugom koraku, prepoznavanje relevantnih područja utjecaja pojave, odnosno prepoznavanje ključnih činitelja koji određuju različite aspekte utjecaja turizma na gospodarstvo Hrvatske, uključujući kako faktore koji određuju strukturu potražnje i potrošnje prema tržištima i tržišnim segmentima tako i opstojnost turističkog sektora i njegovih pojedinih dijelova. Polazeći od prepoznatih ključnih činitelja u ovoj se fazi uspostavlja i bazni model hrvatskog turizma u promatranoj godini.
Ključni činitelji
U trećoj fazi analize potrebno je sintetizirati nekoliko ključnih činitelja tzv. razvojnih snaga koje mogu presudno utjecati na obilježja turističke aktivnosti u Hrvatskoj, a koji – predvidivo – uključuju trajanje zdravstvene krize te odgovor nositelja ekonomske i turističke politike na krizu.
Sintetiziranje razvojnih snaga i njihov međuodnos u ekstremnim stanjima polazište je za četvrti korak koji uključuje razradu različitih, realnih, scenarija kao koncepata koji generiraju različite ishode na turizam Hrvatske u promatranoj godini. Postavljanje scenarija pretpostavlja razumijevanje obilježja turizma i aktualnih trendova utemeljenih na relevantnim kvalitativnim i kvantitativnim podacima.
Stoga se polazeći od postavljenog baznog modela hrvatskog turizma u scenariju opisuju kroz niz zajedničkih, a onda i specifičnih, promjena fizičkih i monetarnih obilježja turističke aktivnosti prema različitim segmentima ponude smještaja, strukture potrošnje, vrste posjetitelja te turističkih djelatnosti.
Peta, zaključna faza podrazumijeva valoriziranje i kvantificiranje implikacija svakog scenarija polazeći od ključnih značajki odabranih varijabli na koje scenariji utječu odnosno mogu utjecati. U ovoj fazi implikacije se sažimaju kroz metodološki okvir satelitskog računa turizma i input-output modela u cilju procjene makroekonomskih agregata turizma.
Cilj svega navedenog je da se sagledavanjem obilježja pojedinih scenarija i njihovih implikacija nositeljima turističke politike pruži kvalitetnu platformu za definiranje mjera i programa usmjerenih na ostvarivanje poželjnog ishoda.
Poželjni ishodi
Važno je pri tome napomenuti da okvir definiranja i valorizacije pojedinih scenarija veličine i utjecaja turizma na gospodarstvo Hrvatske u promatranoj godini u naravi definira i ishode projekta.
Utemeljenost i logička rigidnost scenarija, kao odraza svojevrsnog jaza između polazne točke i promjene u okruženju odnosno promjena ključnih činitelja, zapravo uspostavlja metodološki okvir za razumijevanje međusobne povezanosti ključnih varijabli na strani ponude i potražnje te time generira važne ishode projekta, a to su sagledavanje mogućih alternativa na strani potražnje vezanih uz fizičke tokove jednodnevnog i višednevnog dolaznog i domaćeg turizma, uz razdvajanje tokova koji se odnose na komercijalni i nekomercijalni smještaj te nautički turizam, veličinu i strukturu izdataka jednodnevnih i višednevnih dolaznih i domaćih posjetitelja, ponovo uz razdvajanje potražnje na segment komercijalnog smještaja te nautičkog turizma, sagledavanje mogućih alternativa na strani ponude vezanih uz povećanje odnosno narušavanje kvalitete ponude (investicije odnosno izostanak investicija u fiksni i obrtni kapital, ali i ljudski potencijal) te širenje odnosno sužavanje turističkog destinacijskog lanca vrijednosti, odnosno ugroženu opstojnost pružatelja usluga u različitim segmentima ponude kao što je primjerice hotelijerstvo, hrana i piće, turističke agencije, prijevoznici itd.
Konačan cilj dokumenta je da se uz pretpostavku definiranja odgovarajućih mjera turističke politike te osiguranje institucionalne podrške osigura zaštita turističkog sektora od negativnih djelovanja aktualne zdravstvene i ekonomske krize, osigura zaposlenost u djelatnostima izravno i neizravno povezanima uz turističku aktivnost, zaštiti narušavanje kvalitete turističkog proizvoda, a time i narušavanje konkurentske pozicije hrvatskog turizma i u konačnici unaprijedi međusektorska povezanost djelatnosti izravno i neizravno uključenih u turizam te posljedično ubrza oporavak cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.
PET KORAKA ANALIZE SCENARIJA
1. Sagledavanje mogućih smjerova promjena turističke aktivnosti u spomenutim godinama i njihovih posljedica za cjelokupno gospodarsko okruženje polazeći od utjecaja pandemije na gospodarske i turističke tokove u Hrvatskoj i konkurentsko okruženje kao fokalne točke analize;
2. Prepoznavanje relevantnih područja utjecaja pojave, odnosno prepoznavanje ključnih činitelja koji određuju različite aspekte utjecaja turizma na gospodarstvo Hrvatske, uključujući kako faktore koji određuju strukturu potražnje i potrošnje prema tržištima i tržišnim segmentima;
3. Sintetiziranje nekoliko ključnih činitelja tzv. razvojnih snaga koje mogu presudno utjecati na obilježja turističke aktivnosti u Hrvatskoj, a koji – predvidivo – uključuju trajanje zdravstvene krize te odgovor nositelja ekonomske i turističke politike na krizu;
4. Razrada različitih, realnih, scenarija kao koncepata koji generiraju različite ishode na turizam Hrvatske u promatranoj godini polazeći od postavljenog baznog modela hrvatskog turizma;
5. Valoriziranje i kvantificiranje implikacija svakog scenarija polazeći od ključnih značajki odabranih varijabli na koje scenariji utječu odnosno mogu utjecati.
UTJECAJ PANDEMIJE NA TURIZAM*
910 do 1.200
milijardi američkih dolara smanjeni primici od međunarodnih putovanja u svijetu
100 do 120
milijuna osoba izgubilo posao u turističkom sektoru (UNWTO)
67,7%
pad prihoda od turizma u 2020. godini u odnosu na isto razdoblje 2019. godine
* podaci UNWTO-a