Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić, našao je čini se, uz podršku većine klubova zastupnika u Odboru za ribarstvo, način da Europski parlament ipak uključi u donošenje odluka o Jadranu, odnosno pravilima koja se tiču male plave ribe.

No, zasad se odluke o izlovu male plave ribe neće donositi u Parlamentu, ali će članovi Parlamenta sudjelovati na sljedećoj plenarnoj sjednici Opće komisije za ribarstvo Mediterana (GFCM) gdje se te odluke donose.

Rezultat je to rata koji Ilčić i Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta vode s Komisijom oko toga da eurozastupnici koje biraju građani u zemljama članicama imaju utjecaj na pravila koja utječu na život tih istih građana, u ovom slučaju ribara u mediteranskim zemljama, ali i stanja ribljeg fonda.

Na desetogodišnjicu hrvatskog priključenja Europskoj uniji dobar je to primjer kako funkcioniraju institucije u EU-u i kakve su mogućnosti hrvatskih europarlamentaraca da utječu na odluke koje se donose u Bruxellesu.

Velika ograničenja

Ilčićeva prethodnica u Parlamentu Ruža Tomašić, čije je mjesto Ilčić naslijedio, »natjerala« je kao izvjestiteljica Parlamenta prije pet godina Komisiju da povuče prijedlog velikih ograničenja izlova plave ribe u Jadranu.

Nije se Komisija pomirila s tim porazom pa je iste mjere progurala kroz suradnju s regionalnom mediteranskom organizacijom GFCM i od svog dolaska u Bruxelles Ilčić nastoji odluke o izlovu srdela ili inćuna u Jadranu vratiti u Parlament ili barem osigurati da zastupnici u Parlamentu na te odluke imaju utjecaj.

Uloga Parlamenta je bila da nakon dvije ili tri godine samo registrira odluke i mjere koje donosi GFCM, u čijem radu sudjeluje isključivo Komisija.

Tako će europarlamentarci u studenome sudjelovati na plenarnoj sjednici GFCM-a koja će se održati u Hrvatskoj u Splitu, a prvi put do te plenarne sjednice »probili« su se prošle godine gdje je Ilčić bio voditelj misije ispred Odbora za ribarstvo EP-a.

Prije splitske plenarne sjednice Ilčić je zatražio od Komisije da nakon svakih pregovora na vrijeme izvijesti Parlament o prijedlozima oko kojih Komisija pregovara, kako bi parlamentarci u svakoj fazi bili uključeni u postizanje dogovora koji će oni u konačnici prenijeti u pravo EU-a. Od Komisije želi dobiti i stajališta koja će ona zauzimati u organizacijama za ribarstvo u ovom slučaju u okviru GFCM-a.

Posljednja sjednica

– Odbor za ribarstvo EP-a moći će pratiti rad regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, posebno GFCM-a, ako dobijemo nacrte u ranim fazama postupka, a ne kao dosad na samome kraju kada su prijedlozi već finalizirani.

Uz to, stajalište koje će Komisija iznijeti tim regionalnim organizacijama utvrdit će se uz istinsko i puno sudjelovanje Parlamenta, poručuje Ilčić.

Uz to na posljednjoj sjednici odbora za ribarstvo zastupnici su tražili da im Komisija dostavi sve materijale za splitsku plenarnu sjednicu GFCM-a, a obećano im je da će ih dobiti najkasnije u rujnu, pa Ilčić kaže da to predstavlja veliki napredak jer dosad su materijali pristizali »pet do dvanaest« ili čak retroaktivno.

No, to ne znači da uključivanje parlamenta u igru teče glatko. Ilčić upozorava i na to da Komisija i dalje zastupnicima ne želi dati napismeno konkretne podatke o ribljim stokovima, odnosno ribljim naseljima, te da te podatke nisu dobili na prošloj sjednici odbora za ribarstvo.

– Još na plenarnoj sjednici GFCM-a prošlog studenoga rečeno je da se stanje ribljih stokova u Jadranskom moru popravlja, a ista je informacija otad potvrđena i dvaput na sjednicama Odbora za ribarstvo EP-a, uključujući sjednicu od 27. lipnja.

Komisija i dalje ne želi zastupnicima napismeno dostaviti konkretne podatke, tvrde da su nepotpuni i moraju biti provjereni s više strana, što budi sumnju da se boje kako bi djelomično oporavljeni riblji stokovi označili kraj njihove politike smanjenja ribolovnog napora koja ostavlja ozbiljne socioekonomske posljedice u priobalnim zajednicama, zaključuje Ilčić.