Plan Europske komisije da u budućoj regulativi oznaka zemljopisnog porijekla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode pojednostavi i ubrza proceduru te tako proizvođačima olakša poslovanje, pretvorio se na kraju u talijanski plan da Hrvatskoj onemogući registraciju prošeka kao tradicionalnog naziva na europskoj razini.

Talijani su na izvješće o prijedlogu Europske komisije u taj prijedlog u Europskom parlamentu uspjeli dodati amandman koji pojednostavljeno znači da Hrvatska ne može kao tradicionalni naziv registrirati prošek, jer taj izraz, tvrde susjedi, podsjeća na talijanski Prosecco, koji je već imao europsku oznaku zemljopisnog podrijetla. Iako je riječ o potpuno različitim vinima Talijani su u igru vratili priču o homonimima i time žele spriječiti da se za Hrvatsku pozitivno završi zahtjev za registraciju prošeka kao tradicionalnog naziva. Hrvatski je zahtjev sedam godina čekao na objavu u Službenom listu, ali ga je Komisija konačno objavila u rujnu 2021. godine, čime je na određeni način poručila da je on utemeljen.

Talijani su na taj prijedlog isticali svoje primjedbe, a hrvatska strana, odnosno Ministarstvo poljoprivrede je odgovaralo na njih. U tim su odgovorima pojasnili da se radi o potpuno različitim vinima, hrvatsko je desertno, a talijansko pjenušavo vino, ponudili su dokaze da se prošek u Hrvatskoj proizvodi stoljećima, da je u Dalmaciji čak i dio tradicionalnih običaja i recepata za jelo, iznijeli su niz primjera u kojima se spominje to vino, od svećeničkih zapisa do djela najvećih hrvatskih književnika, pa je među ostalima naveden i roman »Povratak Filipa Latinovicza« Miroslava Krleže.

Uz to hrvatski odgovor na talijanske primjedbe sadrži i detaljnu analizu zašto nije riječ o homonimima, te tvrdnju da riječ prošek i prosecco imaju istu slavensku etimologiju, odnosno da se radi o kružnome posuđivanju, jer je slavenska riječ posuđena u talijanski, prilagođena talijanskome jeziku te potvrđena u nazivu grada prema kojemu je nazvano vino prosecco, a zatim ponovo posuđena u hrvatski jezik u kojemu se prilagodila na grafijskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini.

Sučeliti argumente

No, Talijani su se umjesto sučeljavanja argumenta kroz Komisiju odlučili na za njih puno efikasniji način eliminacije prošeka. Njihov zastupnik, koji je bio izvjestitelj o prijedlogu Komisije Paolo De Castro, dodao je amandman kojim bi se spriječila registracija prošeka, i to je njegovo izvješće usvojeno premoćnom većinom u parlamentu sa 603 glasa i samo 18 protiv.

Priča time nije završena, nastavlja se u trijalogu, kroz koji bi Komisija, Vijeće ministara poljoprivrede i Parlament trebali približiti svoje pozicije, tako da Komisija na kraju izađe s prijedlogom koji će potvrditi i Parlament i Vijeće.

Na Vijeću ministara poljoprivrede odluka se donosi kvalificiranom većinom, što znači da za nju treba biti najmanje 55 posto zemalja članica koje pokrivaju 65 posto stanovništva EU-a. Često odluke donesene u Parlamentu premoćnom većinom nisu jednako prolazile na Vijeću ministra, ali ako je glasovanje europarlamentaraca nekakav signal, Talijani bi i na Vijeću mogli okupiti dovoljnu većinu. Pitanje je i kako će se prema svemu postaviti Komisija i hoće li na kraju popustiti puno većoj i važnijoj članici i dopustiti da samo zbog činjenice da je neka zemlja desetljećima ranije postala članica i registrirala neki naziv, druga mlađa članica ostane bez registracije svog proizvoda koji je potpuno različit. Tako će istovremeno trajati procedura oko hrvatskog zahtjeva za registraciju i usuglašavanje oko uredbe koja ga želi učiniti nemogućim.

Različiti fonemi

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže da je hrvatski zahtjev utemeljen i sukladan nadležnoj regulativi bez čega ne bi bilo objave zahtjeva što je Komisija učinila u svojem Službenom listu od 22. rujna 2021. godine. Poručuje da će se Hrvatska nastaviti boriti za svoja stajališta poštujući propise, povijest, kulturu, osjećaje i proizvode svih europskih naroda i poštujući susjede.

– Poštujući EU parlament, prilično je površno, a za nas uvredljivo, čuti u raspravi poruke poput »no risk of copying« u smjeru hrvatskog prošeka. Naš je prošek ovdje još u Hektorovićevim zapisima, kaže ministrica Vučković.

Osvrnula se i na najvažniji talijanski argument, koji su Talijani kroz amandman i ugradili u izvješće, a tiče se toga da su nazivi homonimi.

– Najčešći argument koji u ovim raspravama spominju cijenjeni talijanski kolege jest »Italian sounding« i homonimija. No, ovdje nema homonimije ni prema hrvatskom, ni prema engleskom ni prema talijanskom jezikoslovlju. Riječi prošek i prosecco imaju različite foneme, različito se pišu i u nijednoj sklonidbi nemaju isti izgovor ni fonetski sastav. Dakle, nisu homofomi, nisu homografi i nisu homoforme, stoga nisu niti djelomični homonimi. Riječi prošek i prosecco nemaju isto značenje i nisu međusobni prijevodi, a jedino što imaju isto je etimologija i to slavenska, naglašava Vučković.