Hrvatski kampovi ove su godine među onim segmentima turizma koji su u ipak nešto boljoj situaciji, s obzirom na to da gostima mogu pružiti socijalnu distancu uz visok komfor. Tako su se mnogi ove godine prilagodili te gostima ponudili da sve odrade preko kartice, i praktički ne moraju sresti nikoga od osoblja kampa, a neki nude i dostavu hrane u kamper ili mobil home.

Kako doznajemo u Kamping udruženju Hrvatske (KUH), trenutno se u hrvatskim kampovima odmara 122.000 gostiju. Najbrojniji su Nijemci i Slovenci, koji su i ove godine u velikom broju ostali vjerni hrvatskim kampovima, no ove godine praktički najveći pad se bilježi kod Nizozemaca, a koji su u pravilu treći najbrojniji gosti u našim kampovima.

Tek nakon njih, po ostvarenim noćenjima slijede Austrijanci i Talijani, i, kako koju godinu, izmjenjuju se na 4. i 5. mjestu ove »rang liste«. Jasno, stavljanje Hrvatske na narančastu listu zemalja u Nizozemskoj, i to nekoliko dana nakon početka nizozemskih praznika, kumovalo je manjku ovih gostiju.

Skuplji popunjeniji

Od Adriana Palmana, direktora KUH-a, doznajemo kako su od početka godine do 2. kolovoza, Nizozemci u kampovima ostvarili tek 27 posto lanjskih brojki. Za usporedbu, gosti iz Njemačke su ostvarili 49 posto, gosti iz Slovenije čak 72 posto, a gosti iz Austrije 38 posto lanjskog broja noćenja.

Isto tako, zanimljiv je i podatak da je u prva dva dana kolovoza, nizozemsko tržište na samo 11 posto lanjskih brojki. S druge strane, početak kolovoza je donio lijep promet s njemačkog tržišta koje je na čak 83 posto lanjskog ostvarenja.

– Dakle, s nizozemskog tržišta je vidljiv značajan pad, Nijemci su sada gotovo na lanjskoj razini, kao i Slovenci, dok je austrijsko tržište još uvijek nešto lošije tako da je ta negativna propaganda očito imala utjecaj na austrijske dolaske.

U svakom slučaju, osim problema s padom s nizozemskog, i laganog pada s austrijskog tržišta, srpanj je bio iznad očekivanja i ako se i u kolovozu nastavi ovakvo popunjenje, sezona će biti, naravno znatno lošija nego lani, ali i puno bolja od svih očekivanja.

Sjetimo se, naime, da smo na proljeće svi računali s 30-ak posto lanjskog prometa. Tu govorimo o broju noćenja, dakle o fizičkom ostvarenju, jasno da su financijski rezultati nekoliko postotaka niži uslijed korekcije cijena.

Ali, ponavljam, s obzirom na situaciju na početku godine, ako se ovako nastavi, svi ćemo biti zadovoljni, rekao je Palman dodajući kako je i kod kampinga, kao i kod drugih vidova smještaja, pravilo da ustvari kvalitetniji i skuplji kampovi bolje rade.

Virus i vrijeme

Što se tiče popunjenja po regijama, Istra ima daleko najveći kapacitet u kampovima pa se radi o velikim brojkama, no ispada da južnije županije nisu imale manje popunjene kapacitete u kampovima.

Tako je sredinom srpnja situacija bila takva da su u Istri kampovi bili na 57 posto lanjskih brojki, a primjerice u Ličko-senjskoj županiji, što uključuje kampove na Pagu i Plitvicama, na 73 posto noćenja, a oni u Šibensko-kninskoj na 62 posto.

Što se tiče najava, kolovoz bi, ako ne bude pogoršanja epidemiološke situacije, trebao nastaviti dobar trend iz srpnja, dok je rujan još uvijek dosta neizvjestan i, osim o epidemiološkoj situaciji, sigurno će ovisiti i o vremenskim prilikama.

A što se tiče epidemiološke situacije, u Hrvatskoj udruzi turizma (HUT) ističu kako je u obalnom području gdje boravi 98 posto stranih turista, primjerice, 2. kolovoza, bilo samo 11 novih slučajeva zaraze COVID-19, dok na sjevernom Jadranu, gdje boravi, gotovo polovina ukupnog broja turista i 60 posto gostiju iz Nizozemske, nije bilo novih slučajeva.

– Hrvatska još uvijek ima najmanji broj aktivnih bolesnika s COVID-19 među članicama Europske unije na Mediteranu. U glavnim turističkim destinacijama na obali i obalnom području epidemiološka situacija kontinuirano je iznad nacionalnog prosjeka i bolja je od situacije u najsigurnijim članicama EU-a, istakli su u HUT-u, podsjećajući kako je u Hrvatskoj trenutačno oko 700.000 gostiju, a od početka godine je našu zemlju posjetilo oko 4,3 milijuna gostiju te, ističu, u gotovo pet mjeseci od kada je zabilježen prvi slučaj COVID-19 u Hrvatskoj, još uvijek nema službenih informacija da se itko od državljana drugih zemalja zarazio u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj.