Njemačka je snizila prognoze svog rasta u ovoj godini, Ekonomsko vijeće koje savjetuje Vladu Angele Merkel procijenilo je da će tamošnje gospodarstvo u ovoj godini rasti 3,1 umjesto 3,7 posto.

Takvo značajno smanjenje prognoza rasta u najvećem europskom gospodarstvu utjecat će na cijelu Europsku uniju pa su ekonomski mudraci, kako u njemačkim medijima nazivaju Vijeće, snizili prognoze i za cijelu Uniju, a glavni je razlog nastavak pandemije i usporeno cijepljenje.

Prema savjetnicima njemačke Vlade, rast u EU-u u ovoj godini neće biti prvotno planirani 4,9 posto, nego 4,1 posto. U SAD-u se primjerice očekuje stopa rasta od 6,5 posto.

Nema zemlje u Uniji na koju neće utjecati niže stope rasta u Njemačkoj, a u slučaju Hrvatske dovoljno je reći da su domaće tvrtke u prošloj godini izvezle najviše roba na njemačko tržište i lani je Italija skinuta s trona najvećeg tržišta za hrvatske proizvode.

Najviše roba u Hrvatsku je došlo iz Njemačke, a turisti iz te zemlje lani su Hrvatskoj u prva tri kvartala donijeli gotovo 40 posto svih turističkih prihoda. Uz to, u Hrvatsku najviše doznaka naših radnika iz inozemstva, kad je u pitanju područje Europske unije, stiže upravo iz Njemačke.

Njemački poučak

– Sve to dovoljno govori kakav utjecaj na Hrvatsku može imati zastoj u oporavku njemačkoga gospodarstva, kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, uz napomenu da možda u svakoj članici Unije utjecaj neće biti kao u Hrvatskoj.

Ističe da nema države u Uniji na koju neće utjecati ono što se događa u najvećem europskom gospodarstvu.

– Što god se događa u Njemačkoj, prelijeva se na sve države u Uniji i sve će, ovisno o tome koliko su trgovinski povezani s tom zemljom, morati korigirati svoje stope rasta.

U prosjeku će ta korekcija stope rasta biti oko 20 posto, a onda to u hrvatskom slučaju znači da stopa rasta neće biti od 5,1 ili 5,3 posto, koliko iznose najčešće prognoze, nego nešto iznad četiri posto, možda 4,2 posto.

Jasno je onda da to znači i dulje vrijeme u kojem će se Hrvatska oporavljati, odnosno vraćati na ono što je imala u 2019. godini, procjenjuje Lovrinčević.

Cijela Unija, a posebice države u kojima turizam ima značajan postotak u BDP-u, kao što je to slučaj s Hrvatskom, ovisit će o dinamici cijepljenja, napominje Lovrinčević i dodaje da ta dinamika zasad ne jamči optimizam da će predstojeća sezona biti bolja od lanjske.

Ipak, ono što bi trebalo imati pozitivan utjecaj jest početak korištenja 750 milijardi eura iz paketa za oporavak Unije u drugoj polovici godine, a Lovrinčević procjenjuje da će i kamate još uvijek biti povoljne, ali upozorava i da je pitanje što će se događati na tržištu kapitala, odnosno u što će investitori ulagati novac.

Za hrvatsku je ipak povoljna činjenica da je najveći dio dugova, koje je podigla uz visoke kamate, u međuvremenu refinancirala po puno povoljnijim uvjetima.

Špekulativna ulaganja

– EU će se, uz Latinsku Ameriku, najsporije oporavljati, puno sporije nego SAD i Kina. Uz to, sve govori da će uz rast kamata i inflaciju, dohodak građana sve manje vrijediti, i da će ponovo teret krize podnijeti siromašniji i srednji slojevi društva i štediše, nikako oni bogati.

Kapital će se ponovo manje ulagati u proizvodnju, a više u primjerice kriptovalute i nekretnine, kaže Lovrinčević. Tako će se ponovo stvarati balon na tržištu koji se u nekom trenutku mora ispuhati pa on predviđa da je to put za novu ekonomsku krizu.

– Sadašnja situacija vodi povećanju inflacije, balon koji se počeo stvarati, a stvarat će se još više, morat će se jednom ispuhati.

Ako se pandemija stavi pod kontrolu i ako se na tržištu kapitala ne dogodi zaokret, a dosad se nije događao jer u ovakvim situacijama rastu špekulativna ulaganja, za šest ili sedam godina taj će balon morati početi pucati pa ćemo, nakon što ostavimo pandemiju iza sebe, imati gospodarsku krizu, procjenjuje Lovrinčević.

Na primjedbu da su dobre vijesti stavljanje pandemije pod kontrolu i pokretanje financijskog paketa EU-a za oporavak i da uz njih baš ne ide prognoza da za koju godinu slijedi nova kriza, Lovrinčević odgovara da rasplet može biti i gori od nove krize.

– Svaki balon koji se stvara na tržištu mora se ispuhati, ali stavljanje pandemije pod kontrolu nije tako loša vijest, ekonomska kriza koja bi se nakon toga dogodila može biti i gora.

Što ako nam se dogodi opcija po kojoj inflacija izmakne kontroli, ako to izazove raspade društava u Europi, ako se dogodi društveni kaos.

Ili ako se novo globalno preslagivanje u kojem Kina preuzima dominaciju ne dogodi bez sukoba. Postoji i gora opcija od toga da svako ispuhivanje balona znači i krizu, iako za one koji će u tome izgubiti svoju mirovinsku štednju nema ništa pozitivno, zaključuje Lovrinčević.