U sklopu rasprave o ukidanju dijela bankarskih naknada, dio potrošačkih udruga traži ukidanje naknada za podizanje novca na bankomatima drugih banaka. Na tom tragu, guverner HNB-a Boris Vujčić spomenuo je zajedničku mrežu bankomata čime bi spomenute naknade, koje su bankama izdašan izvor prihoda, a potrošače lupaju po džepu, postale suvišne. HNB smo tražili detalje, a oni kažu da daju punu podršku tom projektu, no da on može uspjeti samo ako sve banke, kao i mogući drugi sudionici koji odluče sudjelovati, u njemu nađu svoj tržišni interes. Dakle, opet ovisi o bankama.

– Ideja o zajedničkoj mreži bankomata spomenuta je na sastanku rukovodstva HNB-a s predstavnicima potrošačke platforme Halo inspektore. O zajedničkoj bankomatskoj mreži na domaćem bankovnom tržištu raspravlja se već neko vrijeme. Radi se o složenom tržišnom projektu koji zahtijeva odgovarajuća kapitalna ulaganja, kažu iz HNB-a.

Znatna ulaganja

Komentar smo tražili i od Hrvatske udruge banaka te vodeće banke u Hrvatskoj, a od onih kojima smo upit poslali, podršku projektu dao je jedino PBZ. Iz HUB-a su pak, uime banaka članica, poručili da “trenutno nemaju detaljne informacije o prijedlogu za uvođenje zajedničke bankomatske mreže”. Radi se, kažu, o poslovnoj politici svake banke.

– Održavanje infrastrukture bankomata predstavlja jedan od značajnijih troškova za banke te zahtijeva znatna ulaganja, od nabave i redovitog održavanja opreme do osiguravanja visokih sigurnosnih standarda. U Hrvatskoj, gdje je gotovina još uvijek vrlo popularan oblik plaćanja, banke posjeduju jednu od najširih mreža bankomata u Europi. Ako bi u budućnosti poslovne politike krenule u smjeru zajedničke mreže, može se očekivati da će biti potrebna i određena optimizacija broja bankomata. U tom smislu važno je uzeti u obzir širu sliku. Primjeri zemalja koji se navode kao modeli za ovakav sustav često su zemljopisno i kulturološki drugačiji, s manjom potrebom za gotovinom, pa je i manji broj bankomata tamo dovoljan. Pri traženju optimalnog rješenja potrebno je voditi računa o potrebama klijenata, realnim troškovima i složenosti upravljanja zajedničkom infrastrukturom, zaključuje HUB.

Manje bankomata

Dakle, ispada da je sve još “na dugom štapu”, ali da će, ako dođe do spajanja mreže bankomata, te njihovo korištenje bude posve besplatno, bankomata biti manje. Iz Privredne banke Zagreb poručuju da podržavaju mogućnost izgradnje zajedničke bankomatske mreže.

– S naše strane postoji načelan interes za definiranje poslovno-operativnog modela zajedničke mreže bankomata s drugim bankama u Hrvatskoj, međutim isto tako ukazujemo da je bankomatski poslovni model izuzetno zahtjevan i kompleksan te u lancu vrijednosti osim banaka sudjeluju i drugi dionici, primjerice procesorske kompanije, globalni platni sustavi, poslužitelji gotovinom, kompanije za održavanje, sigurnost i drugi. Ujedno, bankomatsko poslovanje podrazumijeva značajne troškove održavanja cjelokupnog lanca vrijednosti, kao i navedene kompleksne infrastrukture vrlo rasprostranjene mreže bankomata diljem Hrvatske, tumači PBZ.

Kod njih naknada za podizanje gotovog novca debitnom karticom Visa Inspire na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj iznosi 2,5 posto od iznosa plus 1,13 eura, a na bankomatima PBZ-a se novac podiže bez naknade.

Uobičajena praksa

Erste banka poručila je da su naknade za dizanje novca na bankomatima druge banke – uobičajena praksa.

– Uobičajena je praksa da za transakcije podizanja gotovine na tuđim bankomatima banka prihvatitelj, koja je vlasnik bankomata, naplaćuje naknadu od banke izdavatelja kartice, a banka izdavatelj kartice naplaćuje naknadu od svog klijenta za tu transakciju. Tako će za transakcije tuđim karticama na Erste bankomatima, banka izdavatelj kartice naplatiti naknadu, a Erste banka će svojim klijentima naplatiti naknadu ukoliko podižu gotovinu na bankomatima koji nisu dio Erste grupacije. U slučaju podizanja gotovine debitnim karticama Erste banke u Hrvatskoj, na bankomatima drugih banaka, unutar MBNet mreže naknada iznosi 0,93 eura plus 2 posto od iznosa transakcije. Za transakcije podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka izvan MBNET mreže u Hrvatskoj i u inozemstvu naknada je jedinstvena i iznosi 1,19 eura plus 2,5 posto od iznosa transakcije, kažu u Ersteu.

Iz OTP-a poručuju da imaju razgranatu mrežu od trenutno 438 bankomata, te i oni navode da je održavanje bankomatske mreže vrlo zahtjevno i s troškovne, ali i organizacijske strane, jer uključuje i manipulaciju gotovinom, zaštitu i redovnu tehničku podršku i servis svakog pojedinog uređaja, uz redovite troškove električne energije, telekomunikacije, kao i najma za bankomate smještene izvan poslovnica.

Naknada za podizanje gotovine debitnim karticama OTP banke na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu, osim na bankomatima članica Grupe, iznosi 2,5 posto, a najmanje 3,32 eura ili protuvrijednost u drugoj valuti.

Iz Addiko banke su poručili da svojim klijentima ne naplaćuju podizanje gotovog novca na svojim bankomatima. Redovna pak naknada za podizanje gotovog novca na bankomatima drugih banaka debitnom karticom za fizičke osobe u zemlji i inozemstvu iznosi 2,5 posto plus 2,50 eura.

Dobit banaka milijardu i pol eura

Banke u Hrvatskoj nedavno su, podsjetimo, digle glas protiv namjere Ministarstva financija da zakonskim izmjenama ukine naplatu naknade za korištenje osnovnog računa, i još neke naknade, s obrazloženjem da će ih to jako troškovno i poslovno pogoditi. Međutim, najnoviji podaci o poslovanju banaka u Hrvatskoj u 2024. pokazuju kako su, što se tiče financijskog rezultata, prilično komotne. Ukupna dobit banaka u prošloj se godini popela na milijardu i pol eura, što je oko tristo milijuna eura više nego u prvih devet lanjskih mjeseci te 13 posto više u odnosu na godinu ranije.