ZAGREB – Nakon što je Ministarstvo rada i socijalne politike analiziralo učinke Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe pokazalo se da zakon obuhvaća znatno manje osoba nego u projekcijama za prve dvije godine primjene jer je pravo na naknadu ostvarilo samo 7172, umjesto 21.550 osoba.

Trenutni broj korisnika još je manji, po podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za siječanj 2023. ima ih 6470.

Ne znaju za pravo na naknadu

Ministarstvo je u komentaru za Hinu ocijenilo kako je na toliku razliku utjecalo povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade, s obzirom da tu dolazi do preklapanja u obuhvatu potencijalnih korisnika.

Osim toga, radi se o relativno novom institutu u Hrvatskoj, pa unatoč sveobuhvatnoj kampanji HZMO-a i dalje ima dosta potencijalnih korisnika, npr. onih u ruralnim područjima, koji ne znaju za mogućnost ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu.

Procjena učinaka provedena je tijekom prošle godine te će do kraja veljače biti u javnom savjetovanju.

Ministarstvo kaže kako su ove godine u redovnom postupku, odnosno u dva čitanja, predviđene izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s planiranim stupanjem na snagu 1. siječnja 2024.

„Povećanje socijalne sigurnosti starijih sugrađana jedan je od prioriteta Vlade i svakako će se ići u smjeru poboljšanja njihovih prihoda, koji će im osigurati dostojanstven život“, poručuje ministarstvo.

Isplata nacionalne naknade počela je 1. siječnja 2021. godine u mjesečnom iznosu od 800 kuna, od tada je dva puta usklađivana – 2022. je povećana na 820,80 kuna, a od 2023. iznosi 120,71 euro (909,49 kuna).

Naknada je socijalno-zaštitne prirode i predstavlja novčano davanje za osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile mirovinu i ne ostvaruju prihod na drugi način.

Onaj tko ima pravo na naknadu mora imati neprekidno prebivalište u Hrvatskoj kroz 20 godina, ne smije biti korisnik mirovine, prihodi članova kućanstva po članu ne smiju prelaziti iznos naknade, ne smije imati priznato pravo na uslugu smještaja ili sklopljen ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju.

Kod pripreme zakona procijenjeno je da bi od 860.000 osoba starijih od 65 godina moglo biti oko 50.000 potencijalnih korisnika naknade, ali bi uvjete za ostvarivanje prava na naknadu moglo ispuniti dvostruko manje osoba.

Pozitivno riješeno tek nešto više od polovice zahtjeva

Tako je procijenjeno da će u 2021. godini oko 19.700 osoba, a u 2022. godini 21.550 osoba ostvariti pravo na nacionalnu naknadu.

No, pokazalo se da su od početka primjene zakona do 14. studenoga 2022. godine pravo na naknadu ostvarile 7172 osobe. Podneseno je 13.267 zahtjeva, no pozitivno ih je riješeno tek oko 54 posto.

Najčešći razlozi odbijanja su propisani cenzus, neispunjavanje uvjeta prebivališta, korištenje zajamčene minimalne naknade te nenavršena starosna dob od 65 godine.

Od svih korisnika nacionalne naknade žene su 64 posto, a prosječna dob korisnika je 73 godine.

Za provedbu zakona procijenjen je iznos od 134 milijuna kuna u 2021. godini i 184 milijuna kuna u 2022. godini, no potrošeno je znatno manje. U 2021. riječ je o 44,8 milijuna kuna, a od siječnja do listopada 2022. nešto više od 49 milijuna kuna.

U procjeni učinaka, koju potpisuje resorni ministar Marin Piletić, stoji da se „iznos nacionalne naknade ne može smatrati dostatnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba“ pa je nužno razmotriti mogućnosti unapređenja toga instituta.

U procjeni se najavljuje i mogućnost ublažavanja uvjeta za ostvarivanje prava, posebno kod utvrđivanja prihodovnog cenzusa i propisanog prebivališta od 20 godina.

Ministarstvo još uvijek sve analizira, pa je prerano govoriti o ublažavanju uvjeta ili povećanju iznosa naknade, ali najavljuju mogućnost isplate nacionalne naknade putem pošte na zahtjev korisnika, što je prijedlog umirovljeničkih udruga.

Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna kaže da su procjene broja korisnika bile previsoke u odnosu na realne brojeve jer se vjerojatno nisu prijavili svi koji imaju pravo na naknadu. Neki od njih nemaju OIB ili druge podatke, poput beskućnika kojima je često upitno prebivalište.

Siromašni su i umirovljenici koji su cijeli život radili

Korisnici naknade su manje-više i korisnici socijalne skrbi pa ta mjera nije ni trebala ići kroz mirovinski sustav, smatra Fortuna ali pozdravlja što se država pobrinula za one najranjivije, koji su sada stari i nemoćni.

Dobro je da se iznos naknade kontinuirano usklađuje, za što su se izborili kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, jer bi u suprotnom to bilo još manje, no zapravo bi svi iznosi za ranjive skupine trebali biti veći.

„Kada me pitate koji bi iznos bio dovoljan, ne znam ga ovoga trena reći jer su siromašni ne samo oni nego i umirovljenici koji su cijeli život radili. Prosječna mirovina je 426 eura, danas je to ništa, pa režije su najmanje 200 eura“, upozorila je.

Sada ide i usklađivanje mirovina, neslužbeno oko 5,40 posto, ali s obzirom na inflaciju umirovljenici opet dobivaju premalo, kaže Fortuna i apelirala na vlasti da što dulje zadrže sve postojeće mjere i naknade jer će ljudi i dalje teško živjeti.