Hrvatska danas ima 816 novozaraženih koronavirusom od 9.658 testiranih, objavio je Nacionalni Stožer Civilne zaštite. Podsjetimo, od toga su u Primorsko-goranskoj županiji zabilježena 54 nova slučaja zaraze koronavirusom. Prema karti Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pojedini dijelovi naše zemlje ponovo su “u crvenom”. Jadranska obala pak ostala je obilježena narančastom bojom.

– Danas na 557 dan epidemije zabileženo je 816 novih slučajeva. Današnji udio oboljelih u broju testiranih je 8,4 posto.  Trenutni broj aktivnih slučajeva je 4.156. Ukupan broj pozitivnih osoba od početka epidemije je 376.417, a testirano je ukupno 2,5 milijuna ljudi. Trenutno je 57 osoba na respiratoru. Na žalost, imamo i šest preminulih te je ukupan broj preminulih sad 8.355. Do danas se oporavilo ukupno 363.906 osoba. Utrošeno je 3286459 doza cjepiva. 1624491 osoba je u potpnosti cijepljena, rekla je doktorica Vera Katalinić Janković.

Krunoslav Capak govorio je o cijepljenju trećom dozom cjepiva i situaciji u Izraelu. Najprije je istaknuo da je najviša incidencija u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 455,1. Hrvatska je na trinaestom mjestu po stopi incidencije. Najnižu incidenciju imaju Poljska i Mađarska, a najvišu Cipar i Irska. Govoreći o ukupnoj stopi smrtnosti na milijun stanovnika, Hrvatska je na 20. mjestu među zemnljama Europske unije.

Capak je prikazao epidemiološku situaciju i situaciju nakon cijeplenja trećom dozom u Izraelu. Izrael je jedna od zemalja gdje je četvrti val izrazito snažno buknuo. Imali su porast od gotovo 100 posto u dva tjedna te su se izraelske vlasti imale razloga za priličnu zabrinutost. Valja napomenuti da je Izrael jedna od najprocjepljenija nacija u svijetu.

– Nakon što su zaključili da četvrti val intenzivno dolazi i da imaju smanjene razine antitijela u krvi, Izraelci su odlučili krenuti s cijepljenjem trećom dozom. Više od dva milijuna ljudi je cijepljeno trećom dozom, rekao je Capak.

Već dva tjedna nakon cijepljenja trećom dozom imunitet značajno raste, a relativni rizik od obolijevanja je oko jedanaest puta manji za one koji su cijepljeni trećom dozom u odnosu na one koji su cijepljeni s dvije doze cjepiva, rekao je Capak.

Nakon treće doze cjepiva bilo je manje nuspojava nego nakon prve i druge doze, istaknuo je Capak. Kod osoba koje su starije od 60 godina i ispunjavali su uvjete za dobijanje treće doze, nakon intenzivnog praćenja njihovog utvrdilo se da dolazi do smanjenja rizika od oboljenja, odnosno od težih posljedica bolesti.

– Ono što je bitno napomenuti jeste da se radi o jednoj zemlji i jednoj studiji. Bilo bi jako važno da imamo više ovakvih studija. ECDC oko toga ima jasan stav; oni kažu da treća doza nije upitna da će se ona sigurno početi primjenjivati, rekao je Capak. Trenutačno u Europi je cijepljenje trećom dozom uvelo osam europskih zemalja. Njemačka je najavila primjenu treće doze, ali to će se dogoditi negdje sredinom devetog mjeseca. Izvještaj ECDC kaže da se u trinaest zemalja, među kojima je i Hrvatska, vodi rasprava o uvođenju treće doze cjepiva, istaknuo je Capak. Na pitanje direktno pitanje novinara rekao je da “naši epidemiolozi smatraju da je neminovno krenuti u cijepljenje trećom dozom”.

Profesorica Alemka Markotić prezentzirala je rezultate studije praćenja antitijela u krvi cijepljenih osoba.

– Mi smo, kao što znate, počeli cijepiti naše zdravstvene djelatnika u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević pod prvog dana. Ovo su rezultati praćenja naših zaposlenika cijepljenih Pfizerovim cjepivom. Do danas je cijepljenoi 608 naših zaposlenika. Cijepljeno je oko 98 posto liječnika. Što se tiče medicinskih sestara, tu su postoci nešto malo lošiji, ali ipak izvanredni i visoki. Od ukupnog broja od 268 medicinskih sestara cijepljeno je 75 posto. Ako izuzmemo one na dugotrajnim bolovanjima, cijepljeno je njih 85,3 posto. Ostatak necijepljenih su više manje mlađe osobe koje još uvijek razmišljaju o cijepljenju, jer vjeruju da im se ništa neće dogoditi. Vjerujemo da ćemo i s njima postići kompletan učinak, rekla je Alemka Markotić.

Od 583 cijepljena djelatnika, 82 posto ispitanica su žene, a 18 posto muškarci. Njihova prosječna dob je oko 44 godine.

– Podijelili smo ispitanike u različite skupine: oni koji nisu preboljeli i nisu bili u samoizolaciji, zatim na one koji su preboljeli COVID prije cijepljenja, te na one koji su preboljeli COVID između dva cijepljenja. Ono što se može vidjeti, tri tjedna nakon prvog cijepljenja postignute su određene razine do dvije tisuće jedinica, a nakon drugog uzorka, nakon cijepljenja drugom dozom, razine su rasle do 20 tisuća, da bi sa četvrtim uzorkom – šest mjeseci nakon cijepljenja – pale na razinu koja je bilježena nakon prve doze, rekla je Markotić.

Tri i šest mjeseci nakon cijepljenja, razina antitijela pada kod onih koji su cijepljeni, kao i kod onih koji su preboljeli pa su cijepljeni. Značajno nižu razinu antitijela nakon cijepljenja prvom dozom imali su oni koji su stariji od 60 godina. Nakon druge doze cjepiva, kad je zabilježen značajan porast antitijela, tri i šest mjeseci nakon cijepljenja bilježi se značajan pad antitijela. To je pokazala i izraelska studija. Razina antitijela nakon šest mjeseci od cijepljenja tek je nešto veća od razine antitijela nakon prve doze cjepiva.

Ministar zdravstva Vili Beroš upozorio je da broj novozaraženih ponovo raste i to će tako biti još određeno vrijeme, zbog nove delta varijante i opuštenijeg pristupa mjerama tokom ljeta. Najveći broj novozaraženih su oni koji su necijepljeni. Od 117 bolesnika na respiratoru, njih 110 nije cijepljeno.

– Mi smo na 54 posto procijepljenosti, a to nije dovoljno. Svjedočimo delta varijanti koja je predominirala i čini ukupno preko 99 posto. Tijekom kolovoza još jedna varijanta je prepoznata kao rizična. Ona je otkrivena u Kolumbiji i Ekvadoru, a prisutna je i u Europi. Moramo i dalje biti oprezni i prepoznati važnost cijepljenja. Virus želi opstati i čini sve da bi preživio. Što mi činimo? Ne bi trebali propitivati znanstvene rezultate, niti čekati vrijeme za cijepljenje. Sad je vrijeme. Imamo alate i molimo vas da ih iskoristimo. Odluka antivaksera da se ne cijepe je legitimna, ali na necijepljenje nagovarati druge – to nije dobro, rekao je Beroš.