Loši demografski trendovi i odlazak naših ljudi van otvara sve veći jaz u potrebama za radnom snagom koja se već godinama nadomješta uvozom. Trenutno je u zemlji između 80 i 100 tisuća stranih radnika, a problem će, upozoravaju brojni ekonomisti, tek eskalirati.

Guverner HNB-a Boris Vujčić ocijenio je da ćemo u idućih 20 godina imati manjak ljudi u radnoj dobi od 400 tisuća te ćemo stoga bar još toliko stranih radnika morati dodatno uvesti. Vujčić je sudjelovao i na nedavno održanom EFRI Gospodarskom forumu u Rijeci na kojem se također dotaknuo te teme.

– Ako pogledamo udio stranih radnika po djelatnostima, najviši je u građevinskoj industriji, potom u turizmu, sektoru smještaja i restorana, a lagano raste i u svim drugim djelatnostima. To je trend na koji se moramo naviknuti i koji i nije loš jer u biti pokazuje rast gospodarstva i potrebe za povećanjem zaposlenosti, uz ono što je dugoročni trend, a to je demografska depopulacija, opisao je Vujčić.

Na istom događaju, koji je okupio brojne gospodarstvenike, popričali smo sa Sandrom Uzelac, direktoricom brodogradilišta »Viktor Lenac«, koja je posvjedočila da i brodograđevna industrija muku muči s pronalaženjem radnika.

Problem kulminirao

– U »Lencu« je to konstantni problem, međutim, u zadnjih godinu dana problem je kulminirao.

U našoj djelatnosti koristimo kooperante koji uvoze stranu radnu snagu i daju nama onaj kapacitet koji nam je potreban.

No, u posljednjih godinu dana to je postala nemoguća misija, pogotovo u djelatnosti poput naše koja je vrlo kratkih rokova i gdje se danas ne zna što ćeš raditi sutra ili za deset dana.

Morate biti izuzetno fleksibilni i u toj fleksibilnosti uvoz radne snage nije najsretnije rješenje. Za sada još uvijek uspijevamo održati proizvodne procese, odnosno sve to nekako »peglati«, ali bit će sve teže.

Mislim da rast standarda u Republici Hrvatskoj može vratiti našu radnu snagu koja je otišla prema zemljama zapadne Europe.

Mi isto radimo sve da bismo podigli plaće i barem doskočili ovim izazovima inflacije, mada to nije dovoljno, zato što se čak i strani radnici koji dolaze relativno kratko zadržavaju u Hrvatskoj.

Praktički se nauče ovdje raditi i onda idu put drugih zemalja, opisuje Uzelac.

Što bi, uz dizanje standarda i plaća još trebalo učiniti, odnosno koje bi Vlada mjere mogla provoditi, pitamo.

Sandra Uzelac / Foto Marko Gracin

– Mislim da bismo trebali razmišljati u pravcu nekakvih fondova ili sredstava koji bi osigurali tvrtkama koje uvoze radnu snagu da joj pruže neke obrazovne vještine, odnosno programe stjecanja znanja, a da to ne bude samo na teret poslodavaca jer poslodavac prvih nekoliko mjeseci od te radne snage praktički nema ništa, kaže Uzelac.

Ovi njeni navodi inače korespondiraju i s onim što je nedavno na Savjetovanju ekonomista rekla i potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj, da iako se govori o toj radnoj snazi kao jeftinoj, ona ustvari uopće nije toliko jeftina, jer traži velika ulaganja, a pitanje je koliko će ostati.

Na pitanje koji profili radnika im najviše nedostaju, Uzelac odgovara kratko: »Svi u proizvodnim zanimanjima.«

Inače, »Lenac«, veli Uzelac, u zadnje dvije godine bilježi iznimno dobre rezultate.

O ovogodišnjima još ne može govoriti prije objave na burzi, ali svakako će, kaže, biti na razini otprilike prošlogodišnjih.

»Lenac« je inače bio i obveznik poreza na ekstraprofit, pa kako je to utjecalo, pitamo.

– Platili smo ga lani, i nadam se da ga ove godine neće biti, zaključuje Uzelac.

HUP: Plaće rastu

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da je nekoliko elemenata koje predlažu, a kako bi se ublažio ovaj problem.

– Prvo, potrebno je smanjenje poreznog opterećenja na rad, pogotovo za srednje i više i plaće, jer to su ipak najkompetentniji djelatnici, najobrazovaniji, a na razinama su plaće koja je praktički prosječna plaća u Njemačkoj. Ova sad reforma ide u tom pravcu, ali uglavnom stavlja fokus na ljude s niskim plaćama, što je isto dobro, kaže Weber. Što se plaća tiče, tvrdi da ih poslodavci povećavaju, odnosno da one i u privatnom sektoru rastu.

– Poslodavci kontinuirano dižu plaće, lani 20 posto, a ove godine već preko 15 posto. Vidi se rast realnih plaća za 3 do 5 posto što znači da smo kompenzirali inflatorne pomake. Uz porezno rasterećenje rada, zagovaramo i poreznu pravednost, da se oporezuje svaki dohodak na isti način, neovisno je li od plaće, iznajmljivanja nekretnina itd. Ne bismo dakle tu radili razliku, kaže Weber.

Fakulteti moraju početi privlačiti studente iz inozemstva

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber kaže da uz porezno rasterećenje, drugi način na koji se može djelovati u pravcu rješavanja ovog problema je povećati atraktivnost visokoškolskog obrazovanja.

– Znači, da privlačimo strane studente iz regije i šire, koji će dakle postati visokoobrazovana radna snaga, ovdje možda zasnovati obitelj i ostati. Puno surađujemo i s Ministarstvom obrazovanja i u tom pravcu svakako treba ići, kazala je Weber, otvorivši još jednu veliku temu.