Foto Sergej Drechsler
U 2021. godini oznaku HOP dobila su 23 proizvođača za 78 proizvoda s otoka Krka, Korčule, Ugljana, Raba, Paga, Cresa, Brača, Kornata, Prvića, Hvara, Kaprija i poluotoka Pelješca.
povezane vijesti
PAG – U sklopu jednodnevnog službenog posjeta Zadarskoj županiji, premijer Andrej Plenković u petak je u Pagu sudjelovao na dodjeli priznanja Hrvatski otočni proizvod (HOP) za 2020. i 2021. godinu, istaknuvši tom prilikom da je to sjajan primjer promocije gospodarstva, kulinarstva i poljoprivrednih proizvoda.
Oznaku HOP Ministarstva regionalnoga razvitka i fondova Europske unije za 2020. godinu dobilo je 27 proizvođača za ukupno 45 proizvoda, i to s otoka Ugljana, Iža, Dugog otoka, Silbe, Paga, Murtera, Kaprija, Krka, Prvića, Raba, Cresa, Hvara, Šolte i Brača.
U 2021. godini oznaku HOP dobila su 23 proizvođača za 78 proizvoda s otoka Krka, Korčule, Ugljana, Raba, Paga, Cresa, Brača, Kornata, Prvića, Hvara, Kaprija i poluotoka Pelješca.
Na svečanosti u Kneževoj palači uručena su priznanja za 2020. i 2021. godinu, jer se prošle godine zbog koronakrize dodjela nije održala.
Proizvodi koji dobivaju oznaku HOP svrstani su u četiri kategorije: primijenjena umjetnost i dizajn, kemijski proizvodi, prehrambeni proizvodi i pića.
U ovom trenutku oznaku Hrvatski otočni proizvod ima pravo koristiti 320 proizvođača za 1094 proizvoda s 24 otoka – Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin i poluotok Pelješac.
Kako je u uvodnom govoru naglasio premijer Plenković, ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka.
Premijer je istaknuo kako otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, a u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama.
“Upravo turisti žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju proizvođači su nastojali emancipirati na vidljiv i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti oznaku Hrvatski otočni proizvod. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima”, naveo je te podsjetio da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.
Ustvrdio je kako bi sve teme, da nije bilo korone, bile usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Pritom je kao vrlo važne istaknuo zelenu i digitalnu tranziciju, navevši da je upravo digitalna tranzicija ogromna šansa za ljude na otocima.
“Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta. Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije. Nastavit će se činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, a Pag je jedan od svjetlijih primjera”, poručio je premijer Plenković.
Osvrnuo se i na BDP te kazao da se očekuje da za 2021. njegov rast premašiti 10 posto, dok je prosječna plaća dosegnula 7.333 kune.
“Pokazali smo sposobnost, otpornost i agilnost da u ekonomskom smislu stanemo na noge. Ekonomski izazovi dolaze jedni za drugima, kao ovi valovi koronavirusa. Vlada će izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem da se ublaži udar na građane, na kućanstva, prvenstveno zbog plina i struje. I to kroz mjere socijalnih transfera, povećanje naknada”, najavio je premijer Plenković.
