Da bi se do kraja godine liste čekanja na dijagnostičke pretrage svele u okvire od 270 dana ili devet mjeseci, što ministar zdravstva Vili Beroš smatra prihvatljivim vremenom čekanja na dijagnostiku, ravnatelji skupine bolnica I. kategorije, odnosno kliničkih bolničkih centara te KB-a Merkur i KB-a Dubrava, koji uobičajeno bilježe najdulje liste čekanja, morat će se kod nekih pretraga dobrano pomučiti. Tako će KB Dubrava i KBC Split, gdje se danas na magnetsku rezonancu (MR) mozga čeka dulje od godinu dana, vrijeme čekanja na tu pretragu na brzinu morati skratiti za tri do četiri mjeseca. Slična je situacija i s drugim pretragama magnetske rezonance, primjerice MR kralježnice ili ekstremiteta.

Ministar upozorava

Prema listama čekanja HZZO-a, na koje bolnice šalju podatke o prosječnom vremenu čekanja na pojedinu pretragu, navodi se da se, na primjer, u KBC-u Rijeka na MR koljena u prosjeku čeka enormna 632 dana, na MR lumbosakralne kralježnice 329 dana, a na MR torakalne kralježnice čak 506 dana. Riječ je o listi čekanja koja ne uključuje kontrolne, već samo prve dijagnostičke preglede koji su važni da bi se postavila pravodobna dijagnoza i započelo liječenje. Na MR mozga u svim je KBC-ima na listama čekanja 1.627 pacijenata, a prosjek čekanja je 316 dana. Da bi se bolnice uklopile u Berošev plan kraćenja lista čekanja, morat će vrijeme čekanja na ovu pretragu skratiti za prosječnih mjesec i pol dana. Najveće probleme s listama čekanja uvjerljivo ima KBC Split, gdje se većina pretraga magnetskom rezonancom obavlja tek u roku od godinu do godinu i pol dana, što znači da će ravnatelj te bolnice imati vrlo zahtjevnu misiju ako želi osigurati da se spomenute pretrage obave u roku od najavljenih 270 dana.
Na ultrazvuk (UZV) dojke u većini se bolnica pacijentice naručuje u roku do 200 dana, što po ministrovim kriterijima ulazi u prihvatljive okvire, a u KBC-u Split i na tu se pretragu čeka nevjerojatnih 577 dana. Na UZV srca u većini bolnica čeka se oko 200 dana, no bjelovarska i sisačka bolnica, na primjer, osiguravaju ga svojim pacijentima tek u roku od godinu dana.

Beroš je ravnateljima bolnica zaprijetio da će i javno prozivati one koji se ozbiljno ne obračunaju s listama čekanja i njihovim svođenjem u prihvatljive okvire. Neki su ravnatelji donekle uspjeli u tome kroz bolju organizaciju posla, a neki nisu. Pitanje je jedino, čak i ako se Beroševa najava realizira, je li nekome tko treba MR mozga uopće prihvatljivo čekati 270 dana, odnosno devet mjeseci, da bi saznao svoju dijagnozu, ili će – kao što to veći dio pacijenata čini i danas – traženu pretragu radije napraviti u privatnoj poliklinici u roku od tjedan dana.
Za udruge pacijenata, namjera ministra zdravstva da smanji liste čekanja pohvalna je inicijativa, ali nije im jasno kako to namjerava učiniti.

Dobra namjera

– Donedavno se spominjao pravilnik o listama čekanja, koji je također upitan, jer bi procjene najduljeg vremena čekanja trebala donijeti pojedinačna stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, podsjeća Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ). Osim toga, ističe kako liste čekanja nisu problem same za sebe, već su samo odraz organizacijskih i kadrovskih problema u tom sustavu.
– Spominjani maksimalni rok od 270 dana ne znači mnogo, jer to ovisi o bolesti ili stanju pojedinog pacijenta, i mnogi od njih ne mogu čekati. Kako je ministar naveo u svojoj izjavi, jedan od faktora u nastanku lista čekanja je broj pacijenata, za koji je izvjesno da se neće smanjiti, smatra Belina.

Hrvatsko stanovništvo, naime, stari, a procjene su da će broj onih koji trebaju zdravstvenu skrb samo rasti.
Za liste čekanja, dodaje Belina, nisu krive samo uprave bolnica, jer je nabava radiološke opreme u izravnoj ingerenciji Ministarstva zdravstva. A ravnatelji bi, dodaje, morali odgovarati za stanje u svojoj bolnici.

– Ukoliko je problem na razini zdravstvenih ustanova, onda u situaciji u kojoj smo sada ne postoji niti jedno opravdanje za ravnatelje zdravstvenih ustanova da ih se javno ne prozove i da im se s pozicije Ministarstva zdravstva ne izreknu određene sankcije, veli šef KUZ-a. Namjera ministra je, ističe, svakako dobra, ali sve skupa predugo traje i pacijenti su očajni. »Očekujemo konkretne mjere i konkretne pomake«, zaključuje.
I ministar Beroš oglasio se jučer još jednom na temu lista čekanja. »Skraćenim listama čekanja, poput projekta Onkološke uputnice u KBC-u Rijeka i ostalim aktivnostima na tom području, dokazujemo da se u javnom zdravstvenom sustavu može doći do pregleda u kraćem roku ako svi dionici, uključujući ravnatelje bolničkih ustanova, aktivno upravljaju organizacijskim procesima«, poručio je ministar.

Pozitivni primjeri su putokaz

– Pozitivni primjeri naš su putokaz. Dokazuju da se liste čekanja mogu, i moraju smanjiti, jer je to obaveza prema našim građanima. Vjerujem da su čelni ljudi zdravstvenih ustanova spremni ispuniti to, a svaki od ravnatelja ima ključnu odgovornost u tom procesu kroz kvalitetno upravljanje i organizaciju rada bolnica, poručuje ministar Vili Beroš.